UČE DA "ČITAJU" MESTO ZLOČINA: Hemijsko-tehnološka škola u Subotici jedna od dve u Srbiji koja školuje tehničare za operativnu forenziku
IDENTIFIKOVANjE dokaza na mestu uviđaja, njihov prenos i laboratorijska analiza samo su deo gradiva koji će tokom četiri godine učiti prva generacija tehničara za operativnu forenziku u Hemijsko-tehnološkoj školi u Subotici, jednoj od dve u Srbiji u kojoj se izučava ovaj izuzetno atraktivan profil.
Foto J. Lemajić
U školskoj laboratoriji, u kojoj stiču dobar deo neophodnih znanja, 29 đaka marljivo i sa mnogo ozbiljnosti polako ulazi u tajne ovog važnog posla, izučavaju i prave baze podataka, koje su neizostavni deo hemijskih analiza.
- Sada se uče hemijskoj pismenosti a potom će ući u struku - kaže, za "Novosti", Nataša Nikolovski, profesorka hemije. - Tokom školovanja naučiće da na mestu uviđaja prepoznaju tragove, uzorkuju ih, prepoznaju šta može da bude dokazni materijal, da ih pravilno konzerviraju i ne oštete dok ne stignu do laboratorije, gde će ih potom analizirati. To je najvažniji deo posla i mora dobro da se uradi. U suprotnom, slučaj mogu da odvedu u potpuno drugu stranu i na drugačiji put. Od vrste uzorka zavisi analiza i to je ono što uče, kao i metode koje treba da primene. Đaci su vredni i znatiželjni, sa dobrim temeljima iz prirodnih nauka. Ovo nam je svima novo i svi smo jednako uzbuđeni da vidimo kako ćemo napredovati, a smer će biti otvoren i naredne školske godine.
Serije CSI, "Mesto zločina", i domaća "Ubice mog oca", dosad su bile jedini način da se mladi upoznaju sa radom forenzičara i da vide koliki je njihov značaj za istragu kao i za otkrivanje okolnosti i počinioca zločina. Mnogima je to bio razlog da krenu ovim putem.
- Za forenziku sam saznao iz serija, filmova i knjiga, i delovala mi je kao zanimljiva profesija. Ovo je ono što sam zamišljao, a tek nas očekuje praktičan rad, tako da će sigurno biti još zanimljivije - kaže Luka Popović, koji bi želeo da radi u nekoj forenzičkoj laboratoriji. - Hemija nije laka, radimo mnogo, ali kada čovek nešto voli i uživa u poslu, onda ništa nije problem.
Želja da se bavi sudskom medicinom navela je Jelenu Francišković da upiše ovaj smer.
- Sudska medicina i patologija su me oduvek zanimale i kada se pojavio ovaj smer u školi shvatila sam da će mi najviše pomoći da radim ono što želim. Iako još nemamo praksu, mislim da nisam pogrešila - veruje Jelena.
Do kraja srednje škole đaci će obilaziti policijske uprave, kako bi videli poziciju forenzike u celom procesu otkrivanja počinilaca zločina, krimi-tehničke laboratorije, ali i fakultete koje posle mogu da upišu. Njima će biti otvorena vrata svih visokih škola, naročito onih kojima je hemija glavna oblast, Fakultet za bezbednost, kao i Odsek za forenziku Fakulteta za fizičku hemiju...
OD VEŠTAČENjA DO ARHEOLOGIJE
ŽELjA većine đaka je da se posle završene škole zaposle u super laboratoriji Nacionalnog centra za kriminalističku forenziku. Laborant forenzičar tamo sprovodi forenzička veštačenja iz DNK, opšte biologije, sudske medicine, fizičke-hemije (droge, eksplozivi), toksikologije, dokumenata i rukopisa, foto i video materijala. Svoje mesto tehničar za operativnu forenziku može pronaći i na arheološkim nalazištima, na mestima izbijanja požara, u medicini, u okviru sudske medicine koja je jedna od grana forenzičke nauke.
VELIKO UPOZORENjE VUČIĆA: Za godinu i po dana suočićemo se sa velikim ratom, niko više ne želi da sluša drugu stranu
PREDSEDNIK Srbije Aleksandar Vučić rekao je danas, na forumu "GLOBSEC BELTALKS: Beogradski ekonomski razgovori", da više nema racionalnosti u međunarodnoj politici i da se uskoro sprema veliki sukob.
09. 12. 2025. u 20:57
NOVO REŠENjE ZA UKRAJINU: Evropa pravi plan u slučaju da se SAD povuku iz konflikta
EVROPSKE diplomate pripremaju scenario podrške Ukrajini u slučaju povlačenja SAD iz konflikta, prenosi Blumberg, pozivajući se na izvore.
07. 12. 2025. u 13:19
Završio glumu, pa radio na mešalici, rat ga udaljio od ljubavi - životni put Jova Maksića
DETINjSTVO glumca Jova Maksića oblikovalo se u maloj seoskoj sredini podno Dinare, u selu Plavno kod Knina, gde je porodica živela zbog očevog svešteničkog službovanja. Rani period života opisuje kao vreme potpune slobode i radosti, kada je gotovo čitavo selo bilo prostor za igru i maštarije. U takvoj atmosferi formirala se njegova emotivna struktura — vezanost za zajednicu, toplina porodičnih odnosa i zahvalnost za jednostavne stvari.
07. 12. 2025. u 11:41
Komentari (0)