UZDARJE SVETOM SAVI SA OLIMPA: Studenti srpskog jezika u Atini, učeći o našoj tradiciji, godinama neguju duh svetosavlja
UČEĆI srpski jezik i književnost, studenti Filozofskog fakulteta Nacionalnog i kapodistrijskog univerziteta u Atini zavoleli su tradiciju, kulturu i običaje bratskog pravoslavnog naroda. To su nedavno iskazali snimajući virtuelnu akademiju "Uzdarje Svetom Savi" u kojoj su učestvovali Grci, Rusi, ali i studenti iz drugih zemalja.
Srpski jezik se na Odseku za ruski jezik i slovenske studije izučava od 2014. godine i od tada studenti učestvuju u obeležavanju Savindana u Atini.
- Ove godine smo zbog virusa korona odlučili da napravimo onlajn Svetosavsku akademiju. U našem poduhvatu su učestvovali bivši i sadašnji studenti i 12 njihovih radova je uvršteno u film - ponosno priča profesorka Biljana Turanjanin Nikolopulos. - Ostvarenje je deo vannastavnih aktivnosti, a koliko je veliki entuzijazam studenata, rečito svedoči što su ga posvećeno radili usred ispitnog roka, što su izdvojili značajan deo svog vremena da ga snime i montiraju materijal.
Posle himne "Bože pravde", koju je otpevala mecosoran Katerina Botoni, studentkinja prve generacije studenata srpskog jezika, akademci su pevali i govorili stihove posvećene pravoslavlju i najvećem srpskom svetitelju i utemeljivaču srpske škole i crkve. Među njima je Politimi Bisoviti iz Larise koja je otpevala "Preleteše ptice lastavice", srpsku drevnu pesmu sa Kosova, jer je, kako kažu, izvorna muzika često prva asocijacija na Srbe. Bećkovićeve stihove iz poeme "Hilandar" govorila je Melina Cura, rođena na Eviji, a iako Grkinja, za sebe kaže da se oseća kao Srpkinja. Takođe, pripada prvoj generaciji studenata koja je srpski jezik zavolela pre sedam godina i nikada nije prestala da ga uči. Štaviše, priprema se za postdiplomske studije u Novom Sadu.
- Sveti Sava je na različite načine inspirisao naše studente i oni su iskazali mnoge svoje veštine i talente - dodaje ponosna profesorka Turanjanin Nikolopulos. - Student Aristeos Cusic je za potrebe filma naslikao Svetog Savu i Vuka Karadžića i poklonio nam svoje redove.
Kada je prvi put čuo kako Srbi i Srpkinje govore i pevaju, Aristeos, rodom iz Atine, bio je oduševljen tim, kako je rekao, "hrapavim jezikom".
- U njegovim pukotinama se nalazi puno cveća koje u meni budi nešto čovečno, drevno i zaboravljeno, ali blisko. Ovaj odsek Atinskog univerziteta doživljavam kao jednu od kapela naše planine Imitos, gde se jednom nedeljno možemo sabrati da odamo počast i uronimo u duh naše bratske zemlje - nadahnuto govori ovaj mladi Grk.
Akademci srpski jezik govore tečno, jasno, a verse i note govore i pevaju kao da su u njima srpski koreni.
- Na samom početku najviše mi se svidelo Vukovo pravilo - piši kao što govoriš i čitaj kako je napisano i zbog toga je srpski jezik najsavršeniji - iskren je Pantelis Kirijadikis. - Ali vremenom, jezik mi se sve više dopadao i nemam dilemu, nastaviću da učim i usavršavam - srpski.
PRVI "VUKOVAC"
VUKOVA slika, rad studenta Cusica je poklonjena najangažovanijem članu ove družine - Anastasiosu Kurajosu (na slici), studentu završne godine, koji je bio narator i ceo film montirao.
- Tako smo, simbolično, dobili našeg prvog vukovca - kaže profesorka Biljana Turanjanin Nikolopulos.
POSLEDNjI LOVAC NA NACISTE PROTIV REZOLUCIJE O SREBRENICI: Nije bilo genocida, ovo bi umanjilo značaj tog termina
Poslednjih godina često se susrećemo sa raznim pokušajima ljudi koji su pogođeni istorijskim tragedijama, ili koji imaju nameru da vode kampanju za tobože „humanitarne“ ciljeve, da tvrde da je njihovo pitanje ekvivalentno holokaustu, ili da je u stvari slučaj genocida, piše direktor Centra "Simon Vizental" dr Efraim Zurof za Jerusalem post.
17. 04. 2024. u 17:57
I ZVANIČNO: NIŠTA OD EU DOK KOSOVO NE PRIZNAMO Brisel sledeće nedelje ubacuje aneks iz Ohridskog sporazuma u Poglavlje 35
VIŠEGODIŠNjA dilema "Kosovo ili Evropska unija" koja je lebdela nad Srbijom, dobiće svoj praktični izraz sledeće nedelje sažet u bestijalnoj i zvaničnoj uceni Brisela - nema ništa od članstva u EU dok ne priznamo lažnu državu i pomirimo se sa njenim članstvom u UN.
17. 04. 2024. u 12:00
ZAŠTO SU BRUTALNO UBIJENI? Igora odgajali psi na ulici - zaboravio maternji, kad su im ga "oduzeli" DOŠLI ISPRED SIROTIŠTA i danima čekali
TUŽNA priča dečaka koji je prošao pakao na zemlji zbog svojih roditelja i dede alkoholičara. Morao je da prosi i živi na hladnoj ulici, a danas je živ zahvaljujući Džesi, Gogi, Maši i Sevi.
16. 04. 2024. u 14:14
Komentari (0)