UZDARJE SVETOM SAVI SA OLIMPA: Studenti srpskog jezika u Atini, učeći o našoj tradiciji, godinama neguju duh svetosavlja

J. LEMAJIĆ

31. 01. 2022. u 13:00

UČEĆI srpski jezik i književnost, studenti Filozofskog fakulteta Nacionalnog i kapodistrijskog univerziteta u Atini zavoleli su tradiciju, kulturu i običaje bratskog pravoslavnog naroda. To su nedavno iskazali snimajući virtuelnu akademiju "Uzdarje Svetom Savi" u kojoj su učestvovali Grci, Rusi, ali i studenti iz drugih zemalja.

УЗДАРЈЕ СВЕТОМ САВИ СА ОЛИМПА: Студенти српског језика у Атини, учећи о нашој традицији, годинама негују дух светосавља

Nastup akademaca usred ispitnog roka u Atini

Srpski jezik se na Odseku za ruski jezik i slovenske studije izučava od 2014. godine i od tada studenti učestvuju u obeležavanju Savindana u Atini.

- Ove godine smo zbog virusa korona odlučili da napravimo onlajn Svetosavsku akademiju. U našem poduhvatu su učestvovali bivši i sadašnji studenti i 12 njihovih radova je uvršteno u film - ponosno priča profesorka Biljana Turanjanin Nikolopulos. - Ostvarenje je deo vannastavnih aktivnosti, a koliko je veliki entuzijazam studenata, rečito svedoči što su ga posvećeno radili usred ispitnog roka, što su izdvojili značajan deo svog vremena da ga snime i montiraju materijal.

Posle himne "Bože pravde", koju je otpevala mecosoran Katerina Botoni, studentkinja prve generacije studenata srpskog jezika, akademci su pevali i govorili stihove posvećene pravoslavlju i najvećem srpskom svetitelju i utemeljivaču srpske škole i crkve. Među njima je Politimi Bisoviti iz Larise koja je otpevala "Preleteše ptice lastavice", srpsku drevnu pesmu sa Kosova, jer je, kako kažu, izvorna muzika često prva asocijacija na Srbe. Bećkovićeve stihove iz poeme "Hilandar" govorila je Melina Cura, rođena na Eviji, a iako Grkinja, za sebe kaže da se oseća kao Srpkinja. Takođe, pripada prvoj generaciji studenata koja je srpski jezik zavolela pre sedam godina i nikada nije prestala da ga uči. Štaviše, priprema se za postdiplomske studije u Novom Sadu.

- Sveti Sava je na različite načine inspirisao naše studente i oni su iskazali mnoge svoje veštine i talente - dodaje ponosna profesorka Turanjanin Nikolopulos. - Student Aristeos Cusic je za potrebe filma naslikao Svetog Savu i Vuka Karadžića i poklonio nam svoje redove.

Kada je prvi put čuo kako Srbi i Srpkinje govore i pevaju, Aristeos, rodom iz Atine, bio je oduševljen tim, kako je rekao, "hrapavim jezikom".

- U njegovim pukotinama se nalazi puno cveća koje u meni budi nešto čovečno, drevno i zaboravljeno, ali blisko. Ovaj odsek Atinskog univerziteta doživljavam kao jednu od kapela naše planine Imitos, gde se jednom nedeljno možemo sabrati da odamo počast i uronimo u duh naše bratske zemlje - nadahnuto govori ovaj mladi Grk.

Akademci srpski jezik govore tečno, jasno, a verse i note govore i pevaju kao da su u njima srpski koreni.

- Na samom početku najviše mi se svidelo Vukovo pravilo - piši kao što govoriš i čitaj kako je napisano i zbog toga je srpski jezik najsavršeniji - iskren je Pantelis Kirijadikis. - Ali vremenom, jezik mi se sve više dopadao i nemam dilemu, nastaviću da učim i usavršavam - srpski.

PRVI "VUKOVAC"

Nastup akademaca usred ispitnog roka u Atini

VUKOVA slika, rad studenta Cusica je poklonjena najangažovanijem članu ove družine - Anastasiosu Kurajosu (na slici), studentu završne godine, koji je bio narator i ceo film montirao.

- Tako smo, simbolično, dobili našeg prvog vukovca - kaže profesorka Biljana Turanjanin Nikolopulos.

Pratite nas i putem iOS i android aplikacije

Pratite vesti prema vašim interesovanjima

Novosti Google News
POSLEDNJI LOVAC NA NACISTE PROTIV REZOLUCIJE O SREBRENICI: Nije bilo genocida, ovo bi umanjilo značaj tog termina

POSLEDNjI LOVAC NA NACISTE PROTIV REZOLUCIJE O SREBRENICI: Nije bilo genocida, ovo bi umanjilo značaj tog termina

Poslednjih godina često se susrećemo sa raznim pokušajima ljudi koji su pogođeni istorijskim tragedijama, ili koji imaju nameru da vode kampanju za tobože „humanitarne“ ciljeve, da tvrde da je njihovo pitanje ekvivalentno holokaustu, ili da je u stvari slučaj genocida, piše direktor Centra "Simon Vizental" dr Efraim Zurof za Jerusalem post.

17. 04. 2024. u 17:57

Komentari (0)

ŠOK: Rafael Nadal deklasiran u Barseloni