KORONA ZARAZILA I SRPSKI JEZIK: Pandemija je i našoj zemlji donela pravu "jezičku epidemiju" novih reči i izraza

Dragana Matović

04. 07. 2021. u 14:19

PANDEMIJA virusa korona odnela je mnogo života, ali i donela još jednu infekciju - jezičku.

КОРОНА ЗАРАЗИЛА И СРПСКИ ЈЕЗИК: Пандемија je и нашој земљи донела праву језичку епидемију нових речи и израза

Foto Ilustracija V. N.

Nove reči i izrazi, poput socijalna distanca, samoizolacija, pik epidemije, karantin, poravnanje krive, nulti pacijent, nastava na daljinu, rad od kuće, korona žurka, klinička slika, letalitet, serološko testiranje, lokdaun, putovale su brže od virusa i sa ekrana mobilnih telefona, računara i TV uređaja brzo se odomaćile u svakodnevnom govoru.

To je bio razlog da se u Odseku za standardni jezik Instituta za srpski jezik SANU okupe, popišu i opišu reči koje su obeležile period koji živimo s virusom. Tako je nastao Rečnik pojmova iz perioda epidemije kovida 19, koji su priredile prof. dr Marina Nikolić i dr Svetlana Slijepčević Bjelivuk.

- Srpski jezik je reagovao gotovo potpuno isto kao i drugi jezici - u medijima, pa i u svakodnevnom govoru, našle su se mnoge reči iz oblasti medicine, koje se do sada nisu tako često sretale - kaže, za "Novosti", profesorka Nikolić.

- Druge su promenile ili proširile svoja značenja, a posebno učestalost. Na primer, maska je sada deo naše svakodnevice, ponekad uz vizir ili gumene rukavice, karantin možemo ili ne možemo izbeći, izolacija je nekada neophodna, a fizička distanca uvek poželjna. Kao i naše kolege iz instituta koji se bave nacionalnim jezicima u Nemačkoj, Sloveniji, Hrvatskoj i drugde, i mi iz Instituta za srpski jezik SANU rešili smo da najpre napravimo jedan rečnik pojmova koji su u vezi s novim virusom, a zatim da ih opišemo. Jezik odslikava realnost, a mi smo tu da ga istražimo, opišemo i pokušamo da predvidimo pravac u kom će se te promene odvijati. To činimo u svojim radovima koji se tiču specifičnih reči, ali i posebnog načina izražavanja ljudi koji u ovo vreme epidemije dominiraju javnim prostorom - političara i lekara, odnosno pripadnika struke.

Foto Ž. Knežević

Najpoznatija nova reč koja je nastala tokom ove epidemije je kovid 19.

- Piše se kao i nazivi drugih bolesti u srpskom jeziku, malim slovom - objašnjava Marina Nikolić.

- Nekada se javi u skraćenom obliku, kao kovid, što je iz ugla norme takođe dopušteno. Mnoge nove reči, odnosno izrazi, nastali su skovani od kovida ili korone, skraćenog naziva za tip virusa koji izaziva bolest kovid. To su, na primer kovidan, kovidiot, kovid bolnica, kovid ambulanta, zatim koronski, postkoronski, korona izazov, korona žurka...

Internet je pun duhovitih parola za ostanak kod kuće ili strpljenje: "Bolje da korodiraš nego da koroniraš!"; "Od sad samo negativno!"; "Nije korona tako loša, evo otkazan Evrosong"; "Konačno živim kao papa. Izađem samo na balkon i mahnem raji!"; "Sad sam stavila u svaku prostoriju po bocu vina. Danas idem od kafane do kafane!"

- Za mene su najuspeliji primeri pojave koja se u lingvistici naziva jezička igra: "Panda u proseku jede dnevno 12 sati. Čovek u karantinu jede kao panda. Zato se zove pandemija" - prepričava naša sagovornica.

Foto Ž. Knežević

Situacija nas je primorala ne samo da se upoznamo sa novim rečima, već i da ih koristimo svakodnevno.

- Iako se često sreću u medijima, komorbiditet ili letalitet neće postati deo uobičajenog, opšteg leksičkog fonda - dodaje profesorka Nikolić. - Pre ćemo reći da su u pitanju pridružene bolesti, ili stopa smrtnosti od kovida. Mada, koliko juče mi se drugarica požalila da joj je tetka primljena u bolnicu zbog citokinske oluje.

AUTOR Prof. dr Marina Nikolić, Foto Privatna arhiva

Priređivači Rečnika zapazili su kako brzo i lako jezik prima u sebe nove reči za imenovanje novih pojmova. Primetili su i kako komplikovane i dugačke reči iz medicine postaju deo opšteg leksičkog fonda, kako se druge prilagođavaju, dobijaju nova značenja, kako se govornici njima poigravaju i stvaraju specifičan koronski žargon. Najveći broj novih reči dolazi u srpski jezik preko engleskog, pa se i rečenična struktura ili građenje reči ponaša po ugledu na forme engleskog jezika. Ovi zaključci ne odnose se samo na srpski, već i na druge jezike.

- Zanimljivo je kako se sama bolest posmatra, recimo upadljive su metafore rata, gde je virus nevidljivi neprijatelj protiv koga se borimo svim silama, ili čujemo da korona ovih dana ponovo nastavlja ofanzivu. Epidemija se poredi i sa prirodnim pojavama ili nepogodama, pa imamo novo žarište ili drugi talas, prati se tok bolesti - objašnjava jedna od autorki Rečnika.

- Medicinski deo Kriznog štaba, budući da nije naviknut na način komunikacije koji političari koriste sa građanima, često ima problem da uobliči nedvosmislenu, objektivnu, jasnu i preciznu poruku. Takođe, često se manipuliše emocijama, na primer strahom - groblja će nam biti mala, u bolnicama više nema mesta, situacija je dramatična, preporukama, brojevima, procentima, i podacima uopšte, što sve zajedno izaziva veliko nepoverenje i otpor kod građana.

U Rečniku su beležene reči pronađene u komentarima na društvenim mrežama i u medijima koji su ih prenosili. Broj reči koji se trenutno nalazi u njemu nije konačan i u narednom periodu biće dopunjavan.

Foto Ilustracija Tošo Borković

KORONARAC I KORONA LUDILO

MEĐU novopridošlim rečima je i kovidiot, a u Rečniku pojmova piše da je reč o osobi koja ignoriše upozorenja, smernice i pravila o javnoj bezbednosti u vezi sa kovidom. Kao drugo objašnjenje ove reči, navodi se da je to "osoba koja nepotrebno gomila namirnice ili zaštitnu opremu". Korona ludilo opisano je kao sveopšta opterećenost epidemijom virusa korona, dok je koronarac osoba obolela od kovida 19. Sinonimi ove reči su kovidaš, koronac, koronaš.

VIROLOŠKINjA ILI VIROLOGINjA

NAŠA sagovornica objasnila je nedoumice oko femininativa:

- Sve veće korišćenje femininativa beleži i naš rečnik, na primer, često se i u različitim prilikama koriste epidemiološkinja, virologinja, virusološkinja, ali i koronašica ili karantinka. Uzimajući u obzir tvorbu srpskog jezika, pravilnije je virologinja u odnosu na virološkinju, zato što je u prvom slučaju nastavak dodat na imenicu muškog roda, kako se tradicionalno formiraju rodni parnjaci. U drugom primeru nastavak je dodat na pridev, što je novina u građenju rodnih parnjaka, ali je ovaj proces u poslednje vreme vrlo živ.

Pratite nas i putem iOS i android aplikacije

Pratite vesti prema vašim interesovanjima

Novosti Google News

Komentari (0)

I MI KREĆEMO PUT GRČKE Prvo oglašavanje Nikoline žene: Deca znaju sve, moramo biti hrabri