LEK PROTIV ALERGIJE NA KIKIRIKI NALAZI SE U NAMA?! Mikrobi koji mogu da je isključe otkriveni u ustima i crevima

Ana Đokić

05. 03. 2026. u 20:46

BAKTERIJE koje žive u ustima i crevima mogu da onemoguće proteine da izazivaju alergijske reakcije na kikiriki, pokazalo je novo istraživanje.

ЛЕК ПРОТИВ АЛЕРГИЈЕ НА КИКИРИКИ НАЛАЗИ СЕ У НАМА?! Микроби који могу да је искључе откривени у устима и цревима

Foto: Free Images Pixabay

Davanjem velikih količina ovih mikroba osobama sa teškim alergijama na kikiriki potencijalno bi moglo da im pomogne da bolje podnesu izlaganje - ali do toga je još dug put.

Bakterije mogu da smanje rizik od anafilakse

Tim naučnika sa Autonomnog Univerziteta u Madridu, u Španiji i Univerziteta Makmaster U Kanadi, identifikovao je dve bakterije: Rothia i Staphylococcus sa ovom jedinstvenom sposobnošću.

Ove bakterije, koje se prirodno nalaze u ljudskoj pljuvački i tankom crevu, mogu da razgrade proteine u kikirikiju koji izazivaju opasnu po život anafilaksiju.

Ova ozbiljna alergijska reakcija razlog je zbog kojeg škole zabranjuju kikiriki: iako do 2 odsto ljudi u Evropi i SAD ima alergiju na kikiriki, stope su znatno više među decom, kod kojih je i rizik od smrti veći.

Alergijske reakcije se javljaju kada telo prepozna neku pretnju, ali anafilaksija izazvana kikirikijem predstavlja svojevrsnu preteranu reakciju - grešku u imunom sistemu.

Opasnost koju kikiriki zapravo predstavlja za organizam, uglavnom zato što ljudski enzimi za varenje ne mogu pravilno da ga razgrade, bledi u poređenju sa opasnošću anafilaktičkog odgovora.

Osobe sa teškim alergijama na kikiriki proizvode velike količine antitela imunoglobulina E (IgE) kada su izložene proteinima kikirikija, uključujući dva - Ara h 1 i Ara h 2.

To dovodi do inflamatornog odgovora dovoljno snažnog da im se grlo zatvori i krvni pritisak spusti, u reakciji koja se naziva anafilaktički šok.

Šta je pokazala studija nad decom

U kliničkoj studiji, istraživači su otkrili da osobe sa alergijama na kikiriki mogu mnogo bolje da podnesu izlaganje ovim mahunarkama kada imaju veći broj bakterija koje mogu da razgrade deo ovih proteina pre nego što imuni sistem stigne da reaguje.

Studija je sprovedena na uzorku od 19 dece sa alergijom na kikiriki, uzrasta od 1 do 14 godina, koja su se već prijavila za oralnu imunoterapiju.

Pre početka tretmana, istraživači su uzeli bris pljuvačke kako bi profilisali oralni mikrobiom svakog deteta. Zatim su deca prošla rutinski test da bi se procenila težina njihovih reakcija na proteine kikirikija.

Analize krvi nakon izlaganja kikirikiju pokazale su da pacijenti sa većim brojem mikroba koji razgrađuju proteine kikirikija u oralnom i crevnom mikrobiomu, imaju viši prag tolerancije na alergen i slabiju alergijsku reakciju.

Suprotno tome, pacijenti sa niskim pragom za izlaganje kikirikiju imali su niži nivo bakterija iz reda Micrococcales - takson koji uključuje Rothia i Micrococcus, obe sposobne da efikasno razgrade proteine kikirikija.

- Ovi nalazi sugerišu da oralna mikrobiota može poslužiti kao prediktivni marker praga reaktivnosti na kikiriki, ističući potencijalnu važnost metabolisanja alergena od strane mikroba u IgE-posredovanim reakcijama - navode istraživači u studiji objavljenoj 3. marta 2026. godine u časopisu "Science Direct".

Rezultati studije na miševima

Eksperimenti na miševima pokazali su kako Rothia i Staphylococcus mogu da razgrade Ara h 1 i 2, potencijalno smanjujući količinu okidača na koje imuni sistem mora da reaguje.

Koristeći soj laboratorijskih miševa sklonih anafilaksiji na kikiriki, istraživači su otkrili da namerno podešavanje mikrobioma može da pruži slične zaštitne efekte.

Rothia je već pokazala posebno snažan "apetit" za dva glavna alergena proteina kikirikija u eksperimentima u Petrijevim posudama. Kada su istraživači dali miševima značajnu dozu ove bakterije, njihove anafilaktičke reakcije su se znatno smanjile.

Zajedno, ovi nalazi sugerišu da mikrobi mogu da budu važni igrači u budućem upravljanju alergijama na kikiriki, ublažavajući potencijalno smrtonosnu reakciju i pomažući u identifikaciji pacijenata koji bi trebalo da izbegavaju oralnu imunoterapiju, koja nosi ozbiljne rizike za osobe sa težim alergijama.

Biće potrebno više kliničkih testiranja kako bi se utvrdilo da li probiotici, na primer, mogu da budu siguran i efikasan put za lečenje alergija. Trenutno su nalazi kod ljudi samo opažajni.

(Science Alert)

Pratite nas i putem iOS i android aplikacije

Pratite vesti prema vašim interesovanjima

Novosti Google News

Komentari (0)

Sve počinje od jednog momenta…