DANI PLJEVALJSKOG SIRA: Prva nagrada za Radinku Bajić (FOTO )
PLjEVALjSKI sir je prvi sir u Crnoj Gori koji je zaštićen najvećim stepenom zašptite-oznakom porekla nalazi se na visokom 27 mestu u raangiranju sireva.
Foto: M. Drobnjak
Radinka Bajić iz pljevaljskog sela Lijeska osvojio je je prvu nagradu na tradicionalnoj manifestaciji "Dani pljevaljskog sira", koja je u petak održana u Hotelu Pljevlja.
Komisija, koja je ocenjivala kvalitet izloženih proizvoda, nagrada joj je dodeljena u kategoriji stari sir. Njoj je pripala novčana nagrada u iznosu od 500 evra i 500 kilograma stočne hrane. Drugo mesto i nagrada od 250 eura pripala je Slavici Joksović iz sela Otilovići, a treće Milenki Mrdak iz sela Kosanica, kojoj je pripala nagrada od 150 evra.
U kategoriji čisti ovčji sir prv nagradu od 250 eura pripala je Milojki Vuković iz Premćana. Prema oceni žirija, najbolji stari kajmak sprema se u domaćinstvu Ilije Božovića iz Bobova. Njemu je pripala nagrada u iznosu od 300 evra. Drugu nagradu i 200 eura osvojila je Milka Pivljanin iz Velikih Krća , a treću(150 evra)Tijana Gluščević iz sela Varine.
U takmičenju proizvođača mladog kajmaka pobedila je Slavojka Jović iz Bobova, druga nagrada pripala je Cici Lučić iz Meljaka , a treća Bosiljki Ćuzović iz Otilovića. Njima su pripale nagrade u iznosu od 250, 200 i 150 eura. Prva nagrada u iznosu od 250 eura za specijalne vrste sireva pripala je Radi Ćipranić iz Odžaka, druga (200 eura) Zorici Terzić iz Crljenica, a treća i 150 eura Rajki Ćirović iz Odžaka.
Manifestaciju je otvorio predsednik Opštine Pljevlja Dario Vraneš, koji je istakao da je pljevljaski sir zauzeo visoko 27 mesto u rangiranju sireva na svetu.
- Taj proizvod pljevaljskih planinki nalzi i i za tri koplja ispred mnogih svetskih brendova koji nam se kroz moćnu reklamu nameću kao potrošačima. I pored toga svi mi koji smo porasli na parčetu hleba i pljvaljskog sira ne umemo dovoljno da cenimo taj proizvod u meriu kojoj on to stvarno zaslužuje. Jedinstvena i do savršenstva dovedena tehnologija proizvodnje pljevaskog sira stvorila je njegove karakteristike koje su poznate nadaleko i skoro niko od ljudi nije došao u Pljevlja a da nije probao pljevaljski sir ili kajmak ili kupio nekoliko kilograma istih proizvoda. Imajući u vidu navedeno kao i obim društevenog proizvoda koji se stvara proizvodnjom sira a koji je na nivou godine ravan skoro opštinskom budžetu pred lokalnom upravom stoji obaveza da se još više uključi u stimulaciju proizvodnje pljevaskog sira nego što je to rađeno do sada, kazao je Vraneš.
On je istakao da je na nama da pljevaljski sir i dalje promovišemo i stvaramo uslove za što veću proizvodnju i stalno pidizanje kvaliteta kao i potpune zaštite i brendiranja po međunarodnim standardima.
- Taj posao nam predstoji jer bi takav proizvod bio zaštićen i našao se na širokom tržištu i u najvećim marketima a time se stvaraju i neslućene mogućnosti kako za proizvođače tako i za lokalnu upravu gde se proizvodi, zaključio je Vraneš.
Preporučujemo
"TA KUĆA JE STVARNO UKLETA" Majci i ocu prerezao grkljan, pa sebi isekao vene: Novi detalji porodične tragedije u Čačku
PRVI rezultati istrage tragedije koja je otkrivena u subotu ujutru u porodičnoj kući u blizini „Slobodine“ raskrsnice u Čačku, govore da je Vladimir Čarapić (47) nožem preklao vrat svojoj majci Mili (72), a potom i svom ocu Neđu (79). Zatim je sebi istim sečivom naneo više uboda po grudima i stomaku, a na kraju je prerezao vene leve ruke i tako na smrt iskrvario.
07. 12. 2025. u 13:36
NOVO REŠENjE ZA UKRAJINU: Evropa pravi plan u slučaju da se SAD povuku iz konflikta
EVROPSKE diplomate pripremaju scenario podrške Ukrajini u slučaju povlačenja SAD iz konflikta, prenosi Blumberg, pozivajući se na izvore.
07. 12. 2025. u 13:19
Završio glumu, pa radio na mešalici, rat ga udaljio od ljubavi - životni put Jova Maksića
DETINjSTVO glumca Jova Maksića oblikovalo se u maloj seoskoj sredini podno Dinare, u selu Plavno kod Knina, gde je porodica živela zbog očevog svešteničkog službovanja. Rani period života opisuje kao vreme potpune slobode i radosti, kada je gotovo čitavo selo bilo prostor za igru i maštarije. U takvoj atmosferi formirala se njegova emotivna struktura — vezanost za zajednicu, toplina porodičnih odnosa i zahvalnost za jednostavne stvari.
07. 12. 2025. u 11:41
Komentari (0)