NAJVIŠE PRVAKA U POSLEDNJIH 13 GODINA: U klupe beogradskih škola sutra će prvi put sesti 17.230 najmlađih đaka, 2.000 više nego 2010. godine
PRESTONICA se ove godine može pohvaliti najbrojnijom generacijom đaka prvaka u poslednjih 13 godina.
Foto N. Fifić
U školske klupe će sesti 17.230 učenika prvog razreda, što je čak 2.000 učenika više nego u 2010. godini, kada ih je bilo 15.353. Najviše novih đaka upisaće osmoletke u Novom Beogradu - 2.350 do sada, a najmanje u Sopotu - 143. Broj učenika prvog razreda je veći i od desetogodišnjeg proseka, koji iznosi 16.315 mališana po generaciji. Posle škola u Novom Beogradu, najviše đaka upisanih u prvi razred ima na Voždovcu - 1.949 i u Zemunu - 1.819.
Najveće povećanje broja najmlađih đaka u klupama, u odnosu na prošlu godinu, biće u školama na Novom Beogradu, Voždovcu, Paliluli i u Obrenovcu. Više od 1.500 prvaka krenuće u škole na Paliluli - 1.803 (1.765 prošle godine), na Čukarici - 1.770 (1.726) i Zvezdari - 1.507 (1.519). U Rakovici će u klupe sesti 985 (981) učenika, Grockoj - 812 (851), Vračaru - 702 (740), Obrenovcu - 764 (604), Starom gradu - 579 (534), Surčinu - 481 (480), Sopotu - 141 (195).
Posebne predstave spremane za prvake, Foto P. Milošević
Za većinu roditelja polazak u školu je veliki događaj, pa nekoliko meseci ranije počinju da se raspituju, uglavnom kod drugih majki i očeva, kakav je koji učitelj. Psiholozi, međutim, smatraju da je to pogrešno, jer ako je jedan učitelj dobar nekom detetu, ne mora da znači da će biti i drugom. Oni ističu da mame i tate treba posao izbora učitelja da prepuste stručnjacima.
Prema rečima Dragoljuba Gačića, direktora OŠ "Nikola Tesla" u Vinči, koja je najveća u Srbiji, prilikom formiranja odeljenja prvo se vodi računa o polnoj strukturi, odnosno da bude približno jednak broj dečaka i devojčica. Zatim se uzima u obzir njihov uspeh na testiranju, koji se rangira na skali od jedan do pet, pa se vodi računa da ne budu u odeljenju samo oni najbolji ili najlošiji.
- Gleda se i stručna sprema roditelja, tako da u odeljenju treba da budu deca čiji su roditelji raznih zanimanja, ali i različitih stepena obrazovanja - objašnjava Gačić.
OŠ "Nikola Tesla" u Vinči, Foto N. Fifić
- Vodi se računa i da mališani koji su bili zajedno u vrtiću nastave druženje i u školi, ali je to nemoguće ako je, recimo, desetoro takve dece. Imamo i specijalne želje pojedinih roditelja da dete bude kod određene učiteljice, sa drugom iz obdaništa ili da ne bude u odeljenju sa nekim detetom. Škola, ako je u mogućnosti, može da ispuni te želje, ali tek kada se ispoštuju osnovni kriterijumi.
Mališani, koji imaju neke hronične bolesti raspoređuju se po različitim odeljenjima, kako ne bi svi bili u jednom. Da li dete nosi naočare, da li je levoruko, takođe su neki od kriterijuma koji se koriste prilikom formiranja odeljenja.
U školske klupe će sesti dečaci i devojčice rođeni od 1. marta 2015. godine do 28. februara 2016.
Foto N. Fifić
GUŽVA U "KIŠU" I "TESLI"
NAJVEĆA "gužva" biće u OŠ "Danilo Kiš" u naselju Stepa Stepanović, gde će u klupe sesti više od 292 malih đaka u deset odeljenja. Slede "Nikola Tesla" u Vinči sa 270 prvaka i "Pavle Savić" u Mirijevu sa 260 najmlađih učenika. Ove tri osmoletke su, zajedno, upisale više prvaka nego sve škole na Starom gradu, Savskom vencu, Vračaru, Obrenovcu, Lazarevcu, Mladenovcu ili Surčinu.
"TA KUĆA JE STVARNO UKLETA" Majci i ocu prerezao grkljan, pa sebi isekao vene: Novi detalji porodične tragedije u Čačku
PRVI rezultati istrage tragedije koja je otkrivena u subotu ujutru u porodičnoj kući u blizini „Slobodine“ raskrsnice u Čačku, govore da je Vladimir Čarapić (47) nožem preklao vrat svojoj majci Mili (72), a potom i svom ocu Neđu (79). Zatim je sebi istim sečivom naneo više uboda po grudima i stomaku, a na kraju je prerezao vene leve ruke i tako na smrt iskrvario.
07. 12. 2025. u 13:36
NOVO REŠENjE ZA UKRAJINU: Evropa pravi plan u slučaju da se SAD povuku iz konflikta
EVROPSKE diplomate pripremaju scenario podrške Ukrajini u slučaju povlačenja SAD iz konflikta, prenosi Blumberg, pozivajući se na izvore.
07. 12. 2025. u 13:19
Završio glumu, pa radio na mešalici, rat ga udaljio od ljubavi - životni put Jova Maksića
DETINjSTVO glumca Jova Maksića oblikovalo se u maloj seoskoj sredini podno Dinare, u selu Plavno kod Knina, gde je porodica živela zbog očevog svešteničkog službovanja. Rani period života opisuje kao vreme potpune slobode i radosti, kada je gotovo čitavo selo bilo prostor za igru i maštarije. U takvoj atmosferi formirala se njegova emotivna struktura — vezanost za zajednicu, toplina porodičnih odnosa i zahvalnost za jednostavne stvari.
07. 12. 2025. u 11:41
Komentari (0)