MIRIS SA REKE "ŠTIPA ZA NOS": Stručnjaci iz GZZJZ tvrde da smrad koji danima guši prestonicu nije opasan

Ј. Д. - Г. Н.

02. 08. 2021. u 06:47

KAO i ranijih godina, krajem jula i početkom avgusta, neprijatni mirisi u popodnevnim satima uznemiravaju sugrađane. Centar Beograda, ali i obodni delovi prestonice, praktično se guše u smradu, koji podseća na stajsko đuvrivo i fekalije.

МИРИС СА РЕКЕ ШТИПА ЗА НОС: Стручњаци из ГЗЗЈЗ тврде да смрад који данима гуши престоницу није опасан

Foto Ž. Knežević

Ipak, ova pojava nije neuobičajena kada su visoke temperature vazduha i kada dolazi do naglih oscilacija u vazdušnom pritisku. Kako kažu stručnjaci iz Gradskog zavoda za javno zdravlje (GZZJZ), mirisi ne utiču na kvalitet ozonskog omotača.

Ovča, Zemun, Obrenovac, Vinča i deo Dedinja oko KBC "Dragiša Mišović", bili su pred vikend u zelenoj zoni koja se karakteriše kao odličan kvalitet vazduha. Nešto zagađenije, ali i dalje u granicama prihvatljivog, bilo je u ostalim delovima prestonice, odnosno u mernim stanicama u Bulevaru despota Stefana, Omladinskih brigada i u Lazarevcu.

- Neprijatni mirisi ne mogu da utiču na kvalitet vazduha, već samo na komfor građana - kaže, za "Novosti", Andrej Šoštarić iz GZZJZ. - Povišene temperature, koje su trenutno zabeležene u Beogradu, dovode do raspadanja otpada na deponijama, što dodatno kvari miris tokom boravka napolju.

Kao jedan od glavnih razloga za smrad stručnjaci navode nedostatak fabrika za preradu otpadnih voda, ali i izlivanje kanalizacije u Savu i Dunav. U Beogradu postoji 100 direktnih izliva kanalizacije, iz kojih se godišnje u reke izlije 60.000 olimpijskih bazena fekalija. Kada se u ovo doba godine povuče vodostaj reka, pri obali ostaje mulj, iz kojeg isparavaju mirisi.

- Nakon završene žetve, u ovo doba godine, uglavnom se đubre oranice odlaže na obodima grada, u Padinskoj Skeli, Grockoj, u udaljenim naseljima Čukarice. Ne treba zaboraviti ni taj faktor kao jedan od uzročnika "štipanja za nos" - podsećaju stručnjaci.

Iz Gradskog zavoda dodaju da svakodnevno prate kvalitet vazduha na više od 30 mernih stanica širom Beograda. Ovi mirisi nikada ne traju dugo, i savet sugrađanima jeste samo da se naoružaju strpljenjem.

IZGRADNjA PET POGONA

FABRIKA za preradu otpadnih voda umanjila bi emisiju otpadnih voda u dve beogradske reke za 80 odsto. Prema ranijim izjavama gradskih čelnika, u Beogradu je potrebno izgraditi pet ovakvih pogona, kako bi se problem rešio. Osim Velikog Sela, izgradnja ovih fabrika planirana je u Batajnici, Ostružnici, Obrenovcu i Grockoj.

Pratite nas i putem iOS i android aplikacije

Pratite vesti prema vašim interesovanjima

Novosti Google News
TA KUĆA JE STVARNO UKLETA Majci i ocu prerezao grkljan, pa sebi isekao vene: Novi detalji porodične tragedije u Čačku

"TA KUĆA JE STVARNO UKLETA" Majci i ocu prerezao grkljan, pa sebi isekao vene: Novi detalji porodične tragedije u Čačku

PRVI rezultati istrage tragedije koja je otkrivena u subotu ujutru u porodičnoj kući u blizini „Slobodine“ raskrsnice u Čačku, govore da je Vladimir Čarapić (47) nožem preklao vrat svojoj majci Mili (72), a potom i svom ocu Neđu (79). Zatim je sebi istim sečivom naneo više uboda po grudima i stomaku, a na kraju je prerezao vene leve ruke i tako na smrt iskrvario.

07. 12. 2025. u 13:36

Završio glumu, pa radio na mešalici, rat ga udaljio od ljubavi - životni put Jova Maksića

Završio glumu, pa radio na mešalici, rat ga udaljio od ljubavi - životni put Jova Maksića

DETINjSTVO glumca Jova Maksića oblikovalo se u maloj seoskoj sredini podno Dinare, u selu Plavno kod Knina, gde je porodica živela zbog očevog svešteničkog službovanja. Rani period života opisuje kao vreme potpune slobode i radosti, kada je gotovo čitavo selo bilo prostor za igru i maštarije. U takvoj atmosferi formirala se njegova emotivna struktura — vezanost za zajednicu, toplina porodičnih odnosa i zahvalnost za jednostavne stvari.

07. 12. 2025. u 11:41

Komentari (0)

KARLEUŠA OTKRILA CECI ISTINU O SNAJI: Nije ostala ravnodušna na reči o Veljku i Bogdani