Prvi radnici idu na obuku u Švedsku
09. 10. 2018. u 06:28
"Rimaster" potvrdio da od 1. januara 2019. godine u Paraćinu pokreće probnu proizvodnju. Opština će za investitora izgraditi industrijski park
Sastanak predstavnika multinacionalne kompanije sa čelnicima lokalne samouprave, Foto Z. Rašić
ŠVEDSKA kompanija "Rimaster", koja se bavi proizvodnjom električnih sistema za teške građevinske mašine specijalne namene, od 1. januara 2019. će u Paraćinu započeti probnu proizvodnju. Već je zaposlena prva grupa radnika kojima predstoji obuka u matičnoj zemlji, te pogonima u Poljskoj i Kini, a onda će posao biti započet i u Srbiji - u već zakupljenoj hali privatnog paraćinskog preduzeća "Polet", kraj petlje auto-puta.
U međuvremenu su se predstavnici "Rimastera" sastali i sa prvim čovekom grada na Crnici Sašom Paunovićem, a tema su bili njihovi dalji planovi. Jer, posle obuke u inostranstvu, zaposleni će znanja preneti na novu grupu radnika, a namera Šveđana je da do 2024. u paraćinskom pogonu angažuju 700 ljudi, a u prespektivi čak hiljadu.
- Praktično, veći deo njihove proizvodnje će biti u Srbiji, u našoj industrijskoj zoni Zmič, pa ćemo im dogodine izgraditi industrijski park u kojem će objekat uzeti u zakup po komercijalnim uslovima, u konkurenciji sa drugim preduzećima - objašnjava Paunović.
Pročitajte još - Švedska kompanija "Rimaster" otvara fabriku u Paraćinu
Pored postojećih petnaestak lokalnih i regionalnih preduzeća, koja su ovde kupila parcele, te sagradila ili još podižu proizvodni i poslovni prostor, po prvi put je izvestan i dolazak jedne zaista velike inostrane kompanije.
Tokom proteklih pet godina je, inače, u Paraćinu čak 65 domaćih malih i srednjih preduzeća dobilo građevinske dozvole i sagradilo oko 55.000 kvadrata proizvodnog i poslovnog prostora na više lokacija. Poređenja radi, to je površina veća od kvadrature nekadašnje Štofare...
.jpg)
REALNOST
PROCENjUJE se da će izgradnja industrijskog parka lokalni budžet koštati oko 250 miliona dinara, a sa obavezama Opštine u velikim projektima koji se finansiraju iz međunarodnih i državnih sredstava ta suma dostiže čak 700 miliona. To će svakako donekle usporiti rešavanje infrastrukturnih i komunalnih problema u mesnim zajednicama, ali će dugoročno imati više nego povoljan efekat.