STUDENTI JOŠ JEDNOM JASNO REKLI: Ne politici i prelaznoj vladi!
IAKO je ofanziva jednog dela javnosti – univerzitetskih profesora, nevladinih organizacija, opozicionih političara i medija i „uticajnih tviteraša“ nikada jača pred studentski protest u Beogradu 15. marta, studenti su još jednom, po ko zna koji put jasno i glasno rekli – Ne zanima nas politika i prelazna vlada.
FOTO: Printskrin/RTS
Oni su nedvosmisleno osudili svojatanje njihovih protesta od strane opozicije, podvukli da ih ne zanima nikakv ulazak u parlament niti izbor ministara, kao i da zahtevi za prelaznom Vladom dolaze od opozicije već dugo niz godina.
Kako saznajemo, plenum studenata Filološkog fakulteta bio je pinuđen da se još jednom ogradi o svojatanje studentskih protesta od strane opozicionih političara i njima bliskih medija i organizacija, jer je njihov narativ već nekoliko dana kako su studenti uz opoziciju i kako podržavaju nasilje koje je opozicija u utorak prikazala u Narodnoj skupštini, kada su tri poslanice fizički povređene.
Na plenumu je usvojen zaključak da se studenti „nedvosmisleno ograđuju i distanciraju od svake odluke i stava po pitanju formiranja vlada” jer smatraju da “njihov pokret ne treba da se bavi formiranjem nove vlasti”. Za objašnjenje svog stava, studenti su jasno naveli sledeće argumente.
„Autonomija univerziteta je neprikosnovena. Univerzitet je telo koje deluje nezavisno od stranačke politike i nezavisno od vlasti. Na početku blokade formirali smo plenume kao jedino legitimno telo koje donosi odluke u ime studenata, te na taj način predstavlja i stav univerziteta u blokadi. Smatramo apsolutno neprihvatljivim svako predlaganje vlasti, stranaka ili vlada od strane univerziteta. Ukoliko građani žele da budu politički aktivni i osnivaju stranke, tu odluku pozdravljamo, i kao građani ćemo na individualnom nivou odlučivati da li ćemo određena rešenja i stranke podržati, ali ne možemo stati iza ovih aktivnosti u svojstvu studentskog pokreta. Apsolutno je neophodno da univerzitet, kao najviša naučna i akademska institucija, bude slobodan i nezavisan od delovanja svake vlade, makar ona bila i ekspertska. Predlaganje vlade od strane univerziteta direktno ugrožava ovaj imperativ. Ovakav tip rešenja preti da nepovratno univerzitet veže za državni aparat i politiku“.
Oni zatim navode jasne članove zakona po kojima uplitanje politike u univerzitete jednostaavno nije dozvoljeno. “Član 43 Zakona o visokom obrazovanju: Na visokoškolskoj ustanovi nije dozvoljeno političko, stranačko ili versko organizovanje i delovanje. Član 44 Zakona o visokom obrazovanju: Univerzitet je samostalna visokoškolska ustanova koja u obavljanju svoje delatnosti objedinjuje obrazovnu, naučno-istraživačku, stručnu, umetničku i inovacionu delatnost, kao komponente jedinstvenog procesa visokog obrazovanja!”, navodi se u zaključku.
Oni jasno podvlače da njih ne znaima ko je na vlasti, već da se samo bave ispunjenjem svojih zahteva. “Naši zahtevi su usmereni ka institucijama i može ih ispuniti bilo koja vlada i bilo koja vlast. Koja će to vlada ili vlast biti nama nije od važnosti“.
Zahtevi za prelaznom vladom dugogodišnji zahtev opozicije, ne pada nam na pamet da ulazimo u parlament
Oni su se i direktno obratili opoziciji i mudro prozreli da je njihov zahtev za prelaznom vladom dugogodišnji i zamolili javnost da obrati pažnju da to traži upravo opozicija a ne studenti kao i da im ne pada na pamet da ulaze u parlament.
“Apelujemo na obraćanje pažnje na to odakle ideja o formiranju nove vlade dolazi. Traženje nekog tipa prelazne vlade predstavlja jedan od glavnih zahteva zvanične opozicije već duži niz godina. U zavisnosti od tipa prelazne vlade koji se izabere, postoji mogućnost da u toj vladi budu i vlast i opozicija. Studenti u blokadi nisu započeli svoj bunt da bi neka politička opcija preko njega došla na vlast, i stoga ne prihvatamo ovakva rešenja. Podsećamo da smo od početka rigorozno reagovali na bilo kakve pokušaje povezivanja sa političkim strankama i preuzimanja našeg pokreta od strane njih. Primećujemo da se pojavila ideja da nekoliko stotina „studentskih predstavnika” dobije mandat u Skupštini. Studenti Filološkog fakulteta odbijaju da ulaze u Parlament. Smatramo da je taj tip predstavničke demokratije delom i doveo do situacije u kojoj smo se našli. Poučeni problemima sa pojedinim studentskim parlamentima koji je naš pokret imao još na početku, ne želimo da tu grešku ponovimo. Niko ne može garantovati da se u tom predstavničkom studentskom telu neće naći oportunisti, pripadnici zvanične opozicije ili bilo ko drugi ko neće savesno obavljati posao predstavnika volje studenata. Plenum Filološkog fakulteta neće slati predstavnike u Parlament.”
Da li će ovo, nikada jasnije i direktnije obraćanje studenata opoziciji, njihovim medijima i nevladinim organizacijama, u kojima im bukvalno crtaju da ne žele da se bave politikom i da ih ne zanima prelazna vlada niti ulazak u parlament, ostaje da se vidi, mada su šanse izuzetno male.
Preporučujemo
Mladić vraćen u pritvorsku bolnicu iz civilne: Nije mu potvrđen moždani udar
02. 05. 2026. u 17:57
Sudija Nijambe o suđenju Ratku Mladiću: Nijedna žalba nije odbačena jednoglasno
02. 05. 2026. u 17:30
Uprkos svetskim lomovima, Vučić poručuje: "Mi se borimo za to da ljudi ne ostanu bez posla"
02. 05. 2026. u 14:12 >> 14:58
Trampu stigle najgore moguće vesti: Nije dobro po američkog predsednika
Podrška američkom predsedniku Donaldu Trampu pala je na najniži nivo u njegovom trenutnom mandatu, a Amerikanci su sve više nezadovoljni njegovim postupanjem sa troškovima života i ratom sa Iranom, pokazuju rezultati nove ankete Ipsosa.
28. 04. 2026. u 20:51
Srušio se avion kod glavnog grada: Poginuli svi putnici i pilot
Vazduhoplovna civilna uprava Južnog Sudana saopštila je danas da se srušio avion jugozapadno od glavnog grada Džube, pri čemu je poginulo svih 14 osoba koje su bile u letelici.
27. 04. 2026. u 16:49
Rusija sprema napad na TRI evropske zemlje - želi da testira NATO: Alarmantne tvrdnje stručnjaka
PREMA novoj analizi, Rusija se aktivno priprema za napad na baltičke države, što bi predstavljalo veliki vojni izazov za Zapad. Takvim potezom, Vladimir Putin bi testirao spremnost NATO-a da brani tri male članice - Estoniju, Letoniju i Litvaniju - u slučaju mogućeg početka Trećeg svetskog rata.
02. 05. 2026. u 21:42
Komentari (0)