Selaković: Nema nikakvih napada Srbije na Crnu Goru
10. 02. 2020. u 22:24
Generalni sekretar predsednika Srbije Nikola Selaković izjavio je danas da ne postoji nikakva vrsta rata, pa ni hibridnog, prema Crnoj Gori
Foto: Ž. Knežević
Selaković je, gostujući u emisiji Prav ugao na Radio televiziji Vojvodine, ukazao na to da postoji situacija koja je u Crnoj Gori izazvana donošenjem Zakona o verskim slobodama sa kojim se najveća verska grupacija, odnosno SPC, nije saglasila, niti učestvovala u njegovom donošenju.
"Srbija se trudi i želja joj je da razvija najbolje moguće odnose sa Crnom Gorom i u tim odnosima jedna od glavnih spona bi trebalo da budu pripadnici srpskog naroda u toj državi. Oni to nažalost nisu, jer očigledno postoji ozbiljan broj problema u statusu srpskog naroda u Crnoj Gori, a donošenjem zakona o verskim slobodama ta situacija je još samo uzavrelija", rekao je Selaković.
On je istakao da pomoć u zaštiti srpskog naroda i pravoslavne Crkve u Crnoj Gori, o čemu je bilo reči iz vrha srpskih vlasti, može podrazumevati svaku vrstu stručne i pravne pomoći i skretanje pažnje u diplomatskim aktivnostima.
Prema njegovim rečima, „ono što se radi, radi se u granicama onoga što je prihvatiljivo za delovanje jedne suverene države prema drugoj suverenoj države“.
Selaković je podsetio da je ustavna obaveza i legitimno Srbije da kao matična država srpskog naroda vodi brigu o Srbima van granica naše države, i ukazuje na ugroženost njihovih prava i sloboda kao što je to sada slučaj.
On je nazvao "jeftinim političkim spekulacijama" tvrdnje da mitropolit crnogorsko primorski Amfilohje pođednako smeta predsednicima Srbije i Crne Gore, Aleksandru Vučiću i Milu Đukanoviću.
Na pitanje da li se radi na tome da se dvojica predsednika sastanu u Podgorici, Selaković je podsetio da je Crna Gora jedina zemlja u kojoj Vučić nije bio u zvaničnoj poseti kao predsednik države ili vlade i da to ima veze i sa statusom i pravima našeg naroda, o čemu je, navodi, predsednik Vučić otvoreno govorio.
Selaković je napravio i paralelu sa Albancima u Severnoj Makedoniji kojih ima 25,17 odsto, i Srbima kojih je u Crnoj Gori 28,73 odsto, konstatujući da se njihovi statusi i zastupljenost u institucijama ne mogu porediti, jer se Srbi susreću sa neverovatnim problemima.