Jug Srbije brani banke, a sever klijente

S. B.

05. 03. 2018. u 16:02

Neujednačena sudska praksa u Srbiji po pitanju naplate troškova obrade kredita. Uz korisnike pozajmica sudovi u Beogradu, Somboru i Novom Sadu, a na strani bankara u Leskovcu i Nišu

Југ Србије брани банке, а север клијенте

Foto P. Milošević

PITANjE smeju li banke da naplaćuju troškove obrade kredita ni u sudnici ne dobija jedinstven odgovor. Udruženje "Efektiva" objavilo je novih sedam presuda prvostepenih sudova u Somboru i Novom Sadu koji su presudili u korist klijenata. S druge strane, adut Udruženja banaka su dve odluke sudova u Leskovcu i Nišu. Sudije sa juga Srbije, po ovom pitanju, stale su na stranu banaka. Odluka da li da pokušaju da vrate dati novac je na samim klijentima, pošto sudska praksa pokazuje da je epilog – neizvestan.

Značajan broj korisnika kredita u Srbiji rešio je da presavije tabak i traži nazad novac dat na ime troškova obrade kredita posle odluke Apelacionog suda u Beogradu koji je to pravo priznao jednoj klijentkinji iz prestonice. On je potvrdio presudu Trećeg osnovnog suda, pa korisnica kredita sada čeka da joj se isplati 3.689,5 švajcarskih franaka, uz kamatu od 2006. do 2012. godine. Pre oko mesec dana još jedna pravosnažna presuda je doneta u korist klijenta banke i najmanje devet prvostepenih.

- Provizija za puštanje kredita u tečaj obračunava se i naplaćuje prilikom puštanja kredita u tečaj, jednokratno na šalteru banke, a iznosi 1,5 odsto od iznosa kredita, proglašava se ništavnom i ne proizvodi pravno dejstvo - navodi se u jednoj odluci suda u Novom Sadu.

Pročitajte još: Banke neosnovano naplaćuju proviziju za obradu kredita; Dugalić: Presuda se odnosi samo na taj slučaj

S druge strane, bankari ne menjaju stav. Oni tvrde da imaju pravo da naplate troškove obrade kredita po osnovu Zakona o obligacionim odnosima, Zakona o zaštiti korisnika finansijskih usluga, Zakona o bankama i po osnovu ugovora koje su potpisale sa klijentima.

- U nedavnoj presudi Apelacionog suda i saopštenju pojedinih udruženja građana se navodi da, na osnovu Zakona o obligacionim odnosima, banka nije imala pravo da naplaćuje naknade sem kamate, i poziva se na član 1065. Međutim, taj član ne zabranjuje naplatu drugih troškova. Sud nije uzeo u obzir da se već u sledećem članu tog zakona, 1066, precizira da se ugovorom o kreditu utvrđuje iznos, kao i uslovi davanja, korišćenja i vraćanja zajma - tvrdio je Veroljub Dugalić, generalni sekretar Udruženja banaka Srbije, pre nepunih mesec dana, komentarišući tada aktuelnu odluku suda.

PAPRENA RAČUNICA

RAČUNICA Udruženja "Efektive" je da su banke, u proteklih 15 godina, po osnovu naplate troška obrade samo stambenih kredita - naplatile oko 50 miliona evra. Kada se tome dodaju krediti privrede, ove provizije, tvrdi "Efektiva", premašile su 100 miliona evra.

Pratite nas i putem iOS i android aplikacije