Dobijaju i 13. platu za spavanje na poslu
09. 11. 2014. u 17:25
Službenik i dalje jedno od najpopularnijih zanimanja. Dnevno efektivno rade tri sata i 45 minuta
REDOVNA plata uz malo truda, slobodni dani, višesatna igranja pasijansa i druženja na društvenim mrežama, razlozi su zbog kojih je državni posao u Srbiji na vrlo dobrom glasu. Brojne su privilegije državnih službenika u odnosu na zaposlene u privatnim firmama i podrazumevaju između ostalog redovne doprinose, bonuse, jubilarne nagrade, a negde čak i 13. platu.
Istraživanja pokazuju da u javnim preduzećima svaki efektivan sat rada košta 809 dinara, dok za isto vreme zaposleni u privatnoj firmi zaradi svega 226 dinara. I radni dan je u proseku kraći za čak četiri sata.
Ranka Savić, predsednica Asocijacije slobodnih i nezavisnih sindikata Srbije, smatra da je srećnik svako u Srbiji ko ima državni posao.
- To je u svakoj zemlji tako - kaže naša sagovornica. - Državna služba je svuda cenjena, ali trebalo bi da budemo svesni da u drugim zemljama službenici nisu postavljeni partijski. Oni su profesionalci, činovnici koji se ne menjaju u zavisnosti od promene vlasti. Kod nas imamo konglomerat starih i novih kadrova. Sada, međutim, ni njima nije dobro. Ogroman broj zaposlenih uticao je na smanjenje njihovih zarada, pa se više ne mogu pohvaliti rastom, već smanjenjem plata, ali i dalje imaju sigurnost posla. Državni činovnici su u Srbiji zaštićeni kao beli medvedi. Radili ne radili, oni posao imaju, a u tome ih štiti i Zakon o državnom službenicima.
Naša sagovornica navodi da je u privatnom sektoru stres od gubitka posla gotovo svakodnevan, a zaposleni rade sve što im se kaže, ne traže isplatu prekovremenih sati i vode se devizom - dobro je samo da imaju bilo kakav posao.
- Njihove zarade su i do 30 odsto manje, što je van pameti - kaže Savićeva. - Državni službenici imaju dnevnice za putovanja u zemlji i inostranstvu, prekovremene sate. Upravo sindikat teži da se sva ta prava izjednače.
Analize Centra za istraživanje u privredi pokazuju da se u Srbiji u državnim preduzećima u administraciji efektivno radi tri sata i 45 minuta dnevno, a na terenu 25 minuta duže. Istovremeno se kod privatnika radi efektivno sedam sati i 18 minuta, dakle skoro četiri sata duže.
Prostom računicom dolazi se do zaključka da je zaposleni na državnim jaslama po satu plaćen čak tri i po puta više nego njegove kolege zaposlene kod privatnika. Prosečna zarada u javnim preduzećima je viša od 67.000 dinara, dok je kod privatnika oko 39.000. U celom javnom sektoru prosek je prema nekim proračunima oko 50.000 dinara.
- Uvećane dnevnice za rad na državni praznik su za nas misaona imenica - kaže Maja P. zaposlena u jednoj beogradskoj parfimeriji. - Popis robe radi se gotovo uvek upravo tada kada svi odmaraju, na državni praznik i to traje nekada i po 12 ili 14 sati. Nijedan naravno nije plaćen. Postoji zimski odmor u trajanju od pet radnih dana i letnji od 10. To je ukupno 15 radnih dana, što u državnoj službi nemaju ni početnici.
Nasuprot njoj, Mirjana O. zaposlena je u javnom preduzeću i ima godišnje 25 radnih dana odmora, a dnevnice za rad praznikom ili za noćni rad se podrazumevaju.

- Kada dođe neki državni praznik nastanu svađe ko će da radi, jer se za par sati rada dobija dobra dnevnica - kaže naša sagovornica. - Topli obrok i markica se podrazumevaju, a na naknadu imamo pravo i u slučaju smrti najbližeg ili za rođenje deteta. U tim slučajevima na račun dobijemo prosečnu platu, što je oko 50.000 dinara.
Darko Marinković, profesor sociologije rada, smatra da je zarada u državnoj službi sigurnija, plata je redovna, radnici uživaju viši stepen socijalne zaštite i prava i uspešnije funkcioniše sistem kolektivnog pregovaranja.
- To je civilizacijski nivo, a ne privilegija ljudi koji tamo rade - kaže naš sagovornik. - To su tekovine savremenog doba, a sporno je što ta prava nemaju i oni u privatnom sektoru. Ne može se reći da su to velike plate i pogrešna je slika da tamo teče med i mleko. Ni njihov posao nije nimalo lak. I tamo ima radnika i neradnika, ali protivim se slici koja se stvara da je u državnoj službi sve potaman. Sve zavisi kako je sistem uspostavljen i tu ne možemo kriviti zaposlene. Treba se izboriti da sve plate budu pristojne i uspostaviti nivo solidarnosti sindikata, koji će se za to izboriti.
anonimus
09.11.2014. 17:39
U privatnom sektoru primaju minimalac od 20 hiljada zvanicno , a ostatak od 100 hiljada na ruke . Jeste da je privatnik , privatnik a drzavno jeste drzavno ,ali nije istina da su manje plate kod privatnika , u ostalom ako se smanju plate u javnom sektoru , neka se smanji i radno vreme na 6 sat i vuk sit i sve ovce na broju
@anonimus - U pravu je anonimus, neka se skrati radno vreme, pa neka se uvede smenski rad i u administraciju, bice manje nezaposlenih, a vise posla ce se zavrsavati.... Pitam se da li ima `belih medveda` i medju novinarima cije netacno pisanje izaziva ovoliko negativnih komentara.... 13. plata, topli obrok, kakvo lupetanje!
Zato ostali narod pati...
И? Шта је закључак, дал' они имају превелику или ови код приватника екстра малу. Ево још један податак за једначину, управо сам први пут видео власника локалног стр-а, Бембара седмица плафон три године стара!? Еееј, власник мале бакалнице... па у Америци не би имао паре да плаћа раднике већ би радио он са породицом, а код нас робовласник.
više od pola navedenog je čista laž što ne navede konkretno o kojoj je firmi reč jer nisu sve firme iste
Komentari (32)