Knjige čuvaju duh republike
02. 07. 2019. u 20:23
Promocijom knjige "Na liniji" Žozefa Pontisa otvoren sajam knjiga u Andrićgradu. Emir Kusturica: Naš je zavet da u našoj tek nastaloj državi, Republici Srpskoj, podržimo ton kulturne prošlosti naroda
Žozef Pontis i Emir Kusturica, Foto: N. Janković
U Andrićgradu, na obali Drine, francuski pisac mlađe generacije Žozef Pontis otvorio je četvrti po redu međunarodni Sajam knjiga, a svoja najnovija izdanja tokom narednih pet dana predstaviće 22 izdavača iz Srbije, Republike Srpske i Crne Gore. Specijalni gost Emira Kusturice i Andrićevog instituta naglasio je da je "veoma počastvovan, čak i potresen, jer se našao na prostoru srpske kulture", a to su kako je rekao "trenutci kada misli o zajedničkoj istoriji srpskog i francuskog naroda".
Pročitajte još: Andrićgrad: Na otvaranju Jozef Pontus
- Osećam da na neki način postajem deo dobra, onog najboljeg u odnosima između dva naroda. Andrićev institut i moja izdavačka kuća su uradili veliki posao. Moja knjiga "Na liniji" je doživela veliki uspeh u Francuskoj, sada je prevedena na srpski jezik, a usred obaveza u vezi sa promocijom knjige u Francuskoj, rekao sam prijateljima: odlazim, idem u Srbiju, pozvao me je Emir Kusturica!- rekao je Pontis otvarajući sajam. - Usledila je neverica među mojim prijateljima, jer je Kusturica deo srpske ali i francuske kulture i pomalo nedodirljiv za "obične smrtnike". Vidite, ovde u Višegrad sam došao sa svojom suprugom, venčali smo se pre tri godine, sanjali smo da ćemo upriličiti venčanje koje scenski podseća na ono iz "Doma za vešanje". To su najlepše filmske scene ikada snimljene. A već danas sam tu, Kusturičin sam gost i nije lako dočarati osećaj sreće zbog prilike da sa ovdašnjom publikom i srpskim prijateljima razgovaram o svojoj knjizi.
.jpg)
Prve sajamske večeri, nakon svečanog otvaranja, održana je promocija romana "Na liniji" Žozefa Pontisa. Specijalni gost Andrićevog instituta je za svoj roman - prvenac nagrađen najznačajnijim priznanjima u svojoj zemlji, knjiga je pre nekoliko dana dobila svoje izdanje na srpskom jeziku, a autobiografska povest o proleterskom i mukotrpnom radu u jednoj fabrici za preradu ribe u Bretanji govori o mehaničkoj i materijalističkoj civilizaciji koja ukida ljudsku slobodu, prikazujući raspad "vesterna" iznutra.
.jpg)
