ŠEST DANA DO OTVARANJA NARODNOG MUZEJA: Sjaj srpskog srednjeg veka

M. Kralj - D. Matović

22. 06. 2018. u 12:01

Najveći broj predmeta otkriven je tokom iskopavanja u Novom Brdu, jednom od najznačajnijih srpskih gradova, važnom rudarskom i ekonomskom centru Balkana

ШЕСТ ДАНА ДО ОТВАРАЊА НАРОДНОГ МУЗЕЈА: Сјај српског средњег века

Deo horosa sa natpisom kralja Vukašina i Rozeta

PRVI sprat obnovljenog zdanja na Trgu republike ispuniće najvrednija srpska srednjovekovna baština. Arheološka zbirka poznog srednjeg veka obuhvata predmete materijalne kulture naše srednjovekovne države u doba njenog najvećeg uspona, od kraja 13. veka do pada pod tursku vlast.

Najveći broj predmeta otkriven je tokom iskopavanja u Novom Brdu, jednom od najznačajnijih srpskih gradova, važnom rudarskom i ekonomskom centru Balkana. Ostali eksponati potiču iz Petrove crkve i Đurđevih stupova, crkava Svetog Nikole i Svete Bogorodice u Kuršumliji, Studenice. Jedan broj predmeta otkriven je i u kompleksu Crkve Svetog Stefana u selu Milentiji, a ima ih i s poznosrednjovekovnih grobalja s mramorima (Mramorje u Perućcu), kao i iz gradskog jezgra starog Bara. Među eksponatima su kamena dekorativna plastika, freske, keramika, staklo, tekstil, nakit... Iz Petrove crkve izdvaja se liturgijski tekstil - vezeni epitrahilj.

Monumentalna umetnost predstavljena arhitektonskom skulpturom (Banjska, Sveti Arhanđeli) i freskama koje svedoče o razvoju umetnosti od početaka srpske države, čuva se u zbirci srpske srednjovekovne i vizantijske umetnosti. U ovoj kolekciji su i dela iz 13. veka koja čine vrhunac umetnosti istočnohrišćanskog sveta (Gradac), ali i raznoliko slikarstvo Bogorodice Ljeviške, Žiče, Pećke patrijaršije, Svetih arhangela. Većina ikona je iz 14. veka, među kojima istoričari umetnosti izdvajaju ohridsku Dvojnu ikonu Bogorodice Odigitrije i Blagovesti, dok su među onima iz 16. veka posebno vredne ikone Svetog Simeona i Svetog Save. Izuzetno značajne su i emajlne pločice iz manastira Hilandar, kao i prstenje kraljevića Radoslava i kraljice Teodore, odežda cara Ivana Aleksandra.

Ikone iz vremena vladavine Turaka na Balkanu iz zbirke poslevizantijske umetnosti međusobno se razlikuju po kvalitetu i sadržaju. Značajnu grupu čine one sa likovima srpskih vladara i svetitelja. Biser ove kolekcije je ikona istaknutog slikara 17. veka Avesaloma Vujičića, na kojoj su, uz hrišćanske svetitelje, naslikani Stefan Prvovenčani, Stefan Dečanski, Uroš Nejaki i knez Lazar - srpski vladari sa oreolom mučenika. U zbirci su zastupljena i dela ruskog i italokritskog ikonopisa, poput ikone Svetog Jovana Pustinjaka sa Krita. Tu su i kolekcije srebrnih i pozlaćenih posuda, nakita, krstova različite molitvene namene, bogoslužbenih predmeta, skupocenog veza i okova za knjige. Izuzetnu umetničku vrednost imaju Carske dveri s kraja 15. veka, iz nepoznate crkve u Ohridu.

Reprezentativna kolekcija vizantijskog novca sadrži carske kovine u zlatu, srebru i bronzi i prati novčarstvo vizantijske države, kao i monetarne tokove na centralnom balkanskom prostoru. Po ugledu na vizantijski, iskovan je prvi novac srednjovekovne Srbije, koji se čuva u zbirci vizantijskog, srpskog i evropskog srednjovekovnog novca Narodnog muzeja.

Eptrahilj, Petrova crkva i Teodorin prsten

Počeci kovanja obeleženi su retkim srebrnim i bronzanim emisijama kralja Radoslava, iskovanim u Rasu oko 1230. godine. Zahvaljujući postojanju mnogobrojnih rudnika srebra i radu kovnica, srpsko novčarstvo neprekidno traje i deli sudbinu države do njenog kraja, 1459. godine. Nastalo na granici evropskog Istoka i Zapada, ono odaje duh vizantijske i zapadnoevropske monetarne tradicije, i kroz veliki broj novčanih vrsta vezuje svoje postojanje za emisionu politiku srpskih kraljeva, careva, vlastele, despota i gradova.

Deo numizmatičke kolekcije predstavljaju i vizantijski, srpski i evropski pečati. Po retkosti se izdvajaju olovne bule Stefana Nemanje i Stefana Stracimira, dokazi diplomatičke prakse Nemanjine države u 12. veku.


MIROSLAVLjEVO JEVANĐELjE

Najznačajniji ćirilički spomenik srpske i južnoslovenske pismenosti iz 12. veka - Miroslavljevo jevanđelje, koje je u junu 2005. godine upisano na Uneskovu listu "Pamćenje sveta", u Narodnom muzeju čuva se od 1935. godine.


GALERIJA FRESAKA

Narodnom muzeju 1973. pridružena je i Galerija fresaka, koja danas sadrži oko 1.300 kopija iz različitih crkava i manastira, kao i pojedine kopije ikona i minijatura. Uz njih, tu je i oko 300 odlivaka srednjovekovne monumen talne skulpture i epigrafskih spomenika. Sve kopije su dela akademskih umetnika specijalizovanih u toj oblasti. Njihove dimenzije, način izrade, kao i oštećenja, potpuno su verni originalima. Mnoge kopije potiču iz spomenika koji su danas uništeni ili ugroženi.

Pratite nas i putem iOS i android aplikacije