Država odustala od Rakića
03. 12. 2016. u 22:54
Ministarstvo kulture prvi put odbilo da finansira uglednu i tradicionalnu pesničku nagradu. Andrić: Incident u našoj kulturi
Kuća srpskih pisaca ostala bez sredstava za dodelu značajne nagrade, Milan Rakić
JEDNU od naših najuglednijih i najdugovečnijih pesničkih nagrada "Milan Rakić", koju više od pet decenija dodeljuje UKS za najbolju zbirku stihova, prvi put ove godine Ministarstvo kulture odbilo je da finansira. I to u godini kada se obeležava 140 godina od rođenja velikog pesnika, kome će uskoro u Mionici biti otkriven spomenik, na trgu ispred škole sa njegovim imenom. Zahvaljujući upornosti i snalažljivosti Udruženja, ovo priznanje će ipak biti dodeljeno, na današnjoj skupštini ove asocijacije pisaca.
U razgovoru za "Novosti" Radomir Andrić, predsednik UKS ne krije ogorčenje odlukom Ministarstva:
- Pod izgovorom štednje i ko zna čega drugog, Ministarstvo je donelo odluku bez valjanog obrazloženja. Rekao bih da je to mala ušteda, a velika bruka! Zar je potrebno još jednom ponavljati da je Milan Rakić predvodnik srpske moderne i pesnik čije ime zauzima vidno mesto u istoriji naše književnosti. Ovakvu odluku smatram incidentom u našoj kulturi, pogotovo kada se obeležava jubilej ovog književnog uglednika i diplomate.
Nagrada "Milan Rakić", ustanovljena je, podseća naš sagovornik, 1938. u Beogradu, na inicijativu pesnikove udovice Milice Rakić, koja je odredila i godišnju sumu od 6.000 dinara, "koja se ima dodeljivati svake godine, i to srpskim piscima". Već sledeće godine ovo priznanje je dobio Branko Ćopić, a naredne Desanka Maksimović. Jedno izvesno vreme nagradu je proglašavao poznati kulturni javni poslenik Milan Grol, a od šezdesetih godina dodeljuje je UKS.
- O ovom našem esnafskom priznanju, koje stimuliše pesničko stvaralaštvo, uvek je odlučivao reprezentativni žiri u kome su bili istaknuti književni kritičari i pisci, bira ih Uprava Udruženja, a poslednjih godina njihov broj se smanjivao, jer smo dobijali uvek istu sumu. Ove godine, kao i prethodne, javili smo se na konkurs za finansiranje oblasti savremenog stvaralaštva, tražeći istu sumu od 100.000 dinara. Mrvice od tog iznosa namenjene su članovima žirija, a ostatak dobitniku i za izradu Plakete. Nažalost, izostalo je razumevanja, a glatko su odbijeni i naši predlozi za finansiranje još četiri nagrade: "Matićev šal" (za mladog pesnika), "Radoje Domanović" (za satiru), "Janko Veselinović" (za savremeni istorijski roman) i "Čedomir Mirković" (za književnu kritiku).
Radomir Andrić

- Komisije koje su odlučivale o izboru projekata za finansiranje i sufinansiranje na konkursima Ministarstva kulture i informisanja, bile su sastavljene od nezavisnih stručnjaka i profesionalca i apsolutno autonomne i nezavisne u ocenjivanju projekata i odlučivanju. Preporučujemo vam da se za detaljnije obrazloženje odluke o nedodeljivanju sredstava za nagradu "Milan Rakić" obratite predsedniku i članovima predmetne konkursne komisije: Tamara Mitrović, predsednik, Zona Mrkalj, Zoran Rakić, Petar Matović i Laslo Blašković.
Prema rečima Tamare Mitrović, inače urednika književnog programa DK "Studentski grad", glavni razlog što su nekima uskraćena sredstva je u drastičnom smanjenju izdvajanja za književne programe: 2015. za tu namenu odvojeno je 15.750.000, a ove 9.000.000 dinara.
- Imali smo ozbiljne, duge, ponekad i žestoke rasprave na zasedanjima komisije, pri čemu je insistirano da se prekine sa ranijom praksom davanja svima po malo, već da više para ide na manje adresa. U takvim okolnostima zaključili smo da je nagrada "Milan Rakić" veoma značajna za srpsku kulturu, ali da zbog ograničene sume ne može da bude finansirana. Inače, potpuno razumem neka nezadovoljstva, ali mislim da od svađa i "pljuvanja" nema vajde. Svi zajedno moramo da se izborimo da Ministarstvo finansija izdvoji više para za ovu namenu. U protivnom, ako se i dalje budemo prepucavali, bojim se da će situacija biti još gora.
SPOMENIK
ODMAH po Rakićevoj smrti, Isidora Sekulić predložila je da mu se podigne spomenik, što je ubrzo i učinjeno. Njegova bista, koju je radio vajar Toma Rosandić, otkrivena je početkom decembra 1939. godine na skveru pred hotelom "Srpska kruna" (danas Biblioteka grada Beograda), a govorili su Dragiša Vasić, Sima Pandurović, Franc Stele i Aleksandar Belić. Novi spomenik, koji će biti postavljen u Mionici, uveliko radi vajar Zoran Ivanović, koji je uradio biste Nikole Pašića, Borislava Pekića, Branislava Nušića.
ex yu
04.12.2016. 09:01
Dodeljujući ranijih godina ovu nagradu pesnicima koji nemaju veliki ugled u savremenoj srpskoj književnosti UKS je srozao ovu nagradu.
Ovo postaje zabrinjavajuće.I po opštinama ukidaju sve što nosi ime kultura i prosveta.Bitne su im samo hladnjače i strugare.
Šta se drugo i moglo očekivati od komisije u čijem je sastavu Laslo Blašković, provereni kadar bivšeg ministra Tasovca.
Komentari (3)