Raskoš Crnjanskog

B. ĐORĐEVIĆ

05. 08. 2014. u 14:02

Objavljen Zbornik naučnih radova o lirici velikog srpskog pisca. U poeziji je najpre stekao ime i status književnog prevratnika

POSLE međunarodnog naučnog skupa o delu Miloša Crnjanskog, koji je održan početkom decembra prošle godine, iz štampe je sada izašao i zbornik radova "Miloš Crnjanski: poezija i komentari", u izdanju Instituta za književnost i umetnost, Filološkog fakulteta i Matice srpske.

Ovaj zbornik bavi se uglavnom poezijom, izostavljajući epske forme velikog srpskog pisca, među tumačima odavno privilegovane. Projektom poetičkih istraživanja rukovodio je profesor Jovan Delić, a urednik zbornika je Dragan Hamović.

- Mada je Crnjanski ostvaren u različitim žanrovima, a granice žanrova je kao avangardist neprestano pomerao, poezija je oblast u kojoj je najpre stekao ime i status književnog prevratnika. "Lirika Itake" bila je među prvim oglašenjima nove pesničke generacije, izašle iz strahota Prvog svetskog rata - kaže za "Novosti" Hamović.

Crnjanski je, po njegovim rečima, posle "Lirike Itake", težište svog pisanja preneo na prozu:

- Ona je bila prožeta neponovljivim lirskim činiocem, ali su njegova potonja lirska ostvarenja po pravilu imala status književnog događaja. A značila su i pomeranja u razvojnom putu njegove lirske poetike, u smeru postavangardnih odlika. Poeme i krug pesama objavljenih u periodici dvadesetih godina, predstavljaju prelaznu fazu između radikalizma "Lirike Itake" i pozne lirske sinteze koju oličava "Lament nad Beogradom". Novu dimenziju u sagledavanju poetičke samosvesti Crnjanskog omogućava nam izdanje "Itaka i komentari", ali i, iznad svega, opsežna esejistička zaostavština, svedočanstvo o pesnikovim književnim pogledima. Zaseban tematski prostor jesu i mesto i uticaj lirike Crnjanskog u periodu obnove modernizma posle Drugog svetskog rata, kada je, u procesu legitimisanja neoklasične koncepcije, bila na ozbiljnoj proveri.

AUTORI U ZBORNIKU su zastupljeni: Aleksandar Petrov, Svetozar Koljević, Radovan Vučković, Dušan Ivanić, Miloslav Šutić, Robert Hodel, Vesna Cidilko, Rozana Morabito, Aleksandar Jovanović, Bojan Jović, Petar Pijanović, Ala Tatarenko, Bojana Stojanović Pantović, Tihomir Brajović, Gorana Raičević, Kajoko Jamasaki, Persida Lazarević di Đakomo, Slobodan Vladušić, Vladimir Gvozden, Aleksandar Milanović...

Zbornik je okupio ukupno četrdeset radova, čiji su autori tumači iz više zemalja i različitih naučnih naraštaja. Radovi su podeljeni u sedam segmenata. Razmatraju se poetička funkcija komentara uz liriku Crnjanskog, kontekst u kom je pesnik delovao, naročito prekretna zbirka "Lirika Itake", ključni tematski prostori i prožimanja sa drugim žanrovima, kao i pojedinačne poeme, uz komparativne i tekstološke teme.

Na pitanje kako danas doživljavamo i cenimo Crnjanskog, zauzima li ovaj pisac mesto koje zaslužuje, Hamović odgovara:

- Crnjanski ipak odoleva, jer je prvorazredna, nacionalna i univerzalna književna vrednost. Bez obzira na poznati nemar naše sredine spram velikana. Bez obzira na kulturne politike što bi da iskrive, razore našu već pomućenu samosvest. A Crnjanski je dugo bio na udaru i delio udes najboljih svoga naroda u podmuklo doba titoizma. Ali čitaoci i dalje reaguju na njegovu raskoš, svako ima svog privilegovanog Crnjanskog, i književna pravda se zbiva. Koliko je pak "srpsko stanovište" Crnjanskog ugrađeno u glavne tokove naših kretanja u vremenu drugo je pitanje - o čemu odavno govore upućeniji od mene.

Pratite nas i putem iOS i android aplikacije