PRIVREDA RASTE DO ČETIRI ODSTO: Ekonomisti okupljeni oko FREN pozdravljaju državnu pomoć ekonomiji
NOVI antikrizni paket pomoći privredi i građanima javne rashode će povećati za oko milijardu evra.
Arhiva
Manjak u budžetu, umesto planirana tri odsto, na kraju godine bi mogao da poraste na pet ili šest odsto bruto domaćeg proizvoda. Stručnjaci okupljeni oko Fondacije za razvoj ekonomske nauke poručuju da bi bilo opravdano i fiskalno odgovorno da se umesto nastavka neselektivnih programa nove mere usmere samo na građane i preduzeća koja su snažno pogođena pandemijom.
Autori "Kvartalnog monitora" procenjuju da će u 2021. javni dug nastaviti da raste tako da će se približiti 30 milijardi evra. To je oko 60 odsto BDP, jer očekuju da će privreda istovremeno porasti za tri do četiri odsto. Imajući u vidu nivo razvijenosti zemlje i uslove zaduživanja, poručuju, trebalo bi raditi na smanjenju duga na ispod 50 odsto BDP.
- Prognoze za ovu godinu su neizvesne, jer postoje rizici koliko će pandemija trajati i nije izvesno koliko će se brzo oporavljati ekonomije - objašnjava Milojko Arsić, urednik "Kvartalnog monitora". - Očekujemo oporavak spoljne trgovine, ali će rasti spoljni deficit kao posledica rasta domaće tražnje i činjenice da će se neke cene na svetskom tržištu vratiti na normalu. Direktne strane investicije očekujemo da će biti manje nego lane, jer smo prošle godine imali veliki priliv od prodaje Komercijalne banke. Zato je javni dug porastao manje nego deficit.
U Srbiju je lane stiglo 2,9 milijardi evra direktnih investicija, što je nešto manje nego ranijih godina. Istovremeno su u svetu investicije smanjene za oko 40 odsto. Ove godine, međutim, neće biti velikih priliva pa ćemo se i mi suočiti sa nešto većim padom stranih ulaganja.
- Paket ekonomskih mera je ekonomski opravdan i toliki je da u kratkom roku neće napraviti fiskalnu nestabilnost - dodaje Arsić. - Period niskih kamatnih stopa će se uskoro završiti i veće kamate mogu da povećaju troškove zaduživanje. Slabost ovog paketa je što su mere neselektivne. Isti efekti su mogući sa manje novca, da je pomoć omogućena onima koji su najpogođeniji.
Preporučujemo
NAPUSTILA GRAD I NA BABOVINI ODGAJA DECU: Mlada Beograđanka Aleksandra odlučila da se pre 14 godina vrati u planinsko selo Vlase kod Vranja
MOJ tata se ljutio na mene, govorio je, ja sam odatle otišao, a ti se vraćaš, ali ja sam odlučila i na kraju je život tako sve uredio da na mestu u planinskom selu Vlase, gde je njegova majka Ljubica odgajala trojicu sinova i jednu kćer, to sada radim i ja - započinje svoju po mnogo čemu neobičnu priču tridesetšetogodišnja učiteljica Aleksandra Ljubić, književnica, slikarka, supruga, odbornica u skupštini grada i, kako kaže, najvažnije mama Darka (14), Đorđa (10), Veljka (8) i Marijane (7).
10. 01. 2026. u 15:08
FRANCUSKA PRETI IZLASKOM IZ NATO-a: Glasanje u parlamentu, bes prema Trampu zbog Venecuele, Izraela i Grenlanda
FRANCUSKA je zapalila političku fitilj-bombu u samim temeljima NATO-a, u trenutku kada se globalne tenzije ubrzano prelivaju sa periferije na samu strukturu zapadnog bezbednosnog sistema.
10. 01. 2026. u 06:30
"PRIPADA NAMA - NE DANSKOJ, NI SAD" S Grenlanda poslata jasna poruka: "Niko nema pravo da odlučuje umesto nas"
LIDERI pet najvećih političkih partija Grenlanda objavili su zajedničko pismo u kojem naglašavaju da Grenland nije deo ni SAD ni Danske, već da pripada Grenlanđanima, i da zahtevaju od Sjedinjenih Američkih Država da nemaju nikakvu kontrolu nad tim ostrvom.
10. 01. 2026. u 11:52
Komentari (0)