OD KVADRATA I PLATA ZA ČINOVNIKE: U lokalne budžete od oporezivanja se slije oko 15 procenata ukupnih prihoda
GRADOVI i opštine u Srbiji pre 15 godina od oporezivanja imovine žitelja, građana i firmi, uspevali su da prikupe manje od pet odsto svih svojih prihoda.
Foto Tanjug
Presek iz 2011. godine pokazuje da je ovaj namet činio 7,4 odsto njihovih budžeta, dok danas od poreza na imovinu, u zavisnosti od procene, stiže do 15 odsto sredstava lokalnih samouprava. To su uspeli revnosnijom evidencijom, boljom naplatom, ali i sve većim opterećenjem obveznika.
Od prilično beznačajnog troška za domaćinstva u Srbiji, do pre samo desetak godina, ovaj namet danas mnogima je opterećenje.
- Prosečan udeo poreza na imovinu u sopstvenim prihodima lokalnih samouprava je oko 50 procenata, dok u ukupnom budžetu opštine čini oko 11 odsto, i iz godine u godinu beleži stalni rast - kaže Jelena Holcinger, stručnjak na švajcarskom programu "Reforma poreza na imovinu". - Naše iskustvo iz višegodišnje saradnje sa opštinama u Srbiji je da se lokalne samouprave sve više trude da se oslanjaju na sopstvene prihode. A porez na imovinu je jedna od retkih naknada koja u potpunosti ostaje opštini gde je i naplaćena.
Foto Tanjug
U Stalnoj konferenciji gradova i opština potvrđuju da je ovaj porez jedna od najadekvatnijih vrsta prihoda lokala. Gradovi i opštine ga određuju i ubiraju od 2006. godine.
- Porez na imovinu, ne samo u Srbiji, nego svuda u svetu, za razliku od ostalih, građani direktno plaćaju na osnovu obračuna poreske uprave - dodaju u SKGO. - Prihodi od poreza na imovinu u 2019. godini činili su oko 15 odsto prihoda i njegovo učešće predstavlja nešto manje od jedan odsto BDP Srbije, što je blizu prosečnog učešća ovog poreza u zemljama OECD gde je ono oko 1,1 odsto.
Analitičari su ranijih godina primetili da se najveće stope rasta poreza na imovinu poklapaju sa periodom kada je lokalna samouprava bila pogođena ekonomskom krizom i smanjenjem ostalih prihoda.
DOGOVOR SA GRAĐANIMA
GRADOVI i opštine obavezne su da se sa građanima konsultuju o investicionom delu budžeta.
- Naš program pomaže lokalnim samoupravama da uspostave praksu dogovora sa svojim građanima gde će se novac, koji su oni uplatili kroz porez na imovinu, na kraju i trošiti - objašnjava Jelena Holcinger. - Na tome radimo sa 18 opština u Srbiji. Naš program će sufinansirati 30 odsto ukupnog iznosa, koji je potreban za izabrane projekte.
- Zakonom o finansiranju lokalne samouprave definisane su obaveze koje one plaćaju - pojašnjava Jelena Holcinger. - Novac od poreza na imovinu "nije obojen", i on ide u istu "korpu", odnosno prihodni račun, gde se slivaju i ostali prihodi koje opština ostvaruje.
Na osnovu iskustva našeg programa u radu sa 44 lokalne samouprave u Srbiji, najčešći razlog zašto neko dobije veći porez na imovinu je zbog porasta tržišne cene nekretnina u određenim zonama ili usled uvećanja kvadrature.
PROSEK
GLAVNI pokretač većeg poreza na imovinu je prosečna cena kvadrata. Građani u čijem susedstvu niču nove, luksuzne zgrade, iako njihove nekretnine nisu ni izbliza tako skupe - izvuku deblji kraj. Visinu poreza određuje i amortizacija po stopi do jedan odsto godišnje primenom proporcionalne metode, a najviše do 40 odsto.
I u SKGO potvrđuju da je na samim samoupravama da odluče kako će ubrani porez potrošiti. Troše ih, u skladu sa svojim obavezama i prioritetima, na predškolsko, osnovno i srednje obrazovanje, lokalnu infrastrukturu, porodičnu i dečju zaštitu, lokalne kulturne, sportske i omladinske sadržaje i programe. To je opšti princip i u ostalim zemljama Evrope.
- Radeći na transparentnosti ukupnih budžetskih sredstava, jedinice lokalne samouprave mogu da poboljšaju razumevanje javnosti o udelu koji prihodi od poreza na imovinu imaju u ukupnom budžetu - ističu u SKGO.
Breakfast Buffet svakog dana od 10:00 do 12:30
ZAPRATI I REZERVIŠI SVOJE MESTORestoran Miya Galerija
Breakfast Buffet svakog dana od 10:00 do 12:30
ZAPRATI I REZERVIŠI SVOJE MESTOPreporučujemo
TROŠE I ONDA KADA TO NE OČEKUJEMO: Ovi uređaji vam krišom povećavaju račun za struju
12. 07. 2026. u 16:46
LAKO, A KORISNO: Kako ubrzati zrenje paradajza i poboljšati mu ukus
12. 07. 2026. u 15:24
Klikni na zvezdicu u gornjem desnom uglu i zaprati Novosti na Google News platformi
"SUPRUGA GA DRŽALA 5 MINUTA ZA NOGE DA NE BI ISPAO" Novi detalji drame državljanina Srbije na letu Rajanera
DRAMATIČNE trenutke doživeli su u petak ujutru putnici na letu kompanije Rajaner sa aerodroma „Makedonija“ u Solunu za Minhen, kada je pukao prozor, a vazdušna struja povukla jednog putnika napolje. On je u poslednjem trenutku spasen zahvaljujući supruzi, koja je sedela pored njega i zadržala ga, piše Prototema.
10. 07. 2026. u 12:18
ZAŠTO JE DUBRAVKA MIJATOVIĆ ZAISTA NAPUSTILA SERIJU "SREĆNI LjUDI"? "Morala sam da pobegnem..."
DUBRAVKA Mijatović napustila je seriju 'Srećni ljudi' iz ličnih razloga, a ne zbog honorara.
10. 07. 2026. u 15:07
Komentari (0)