JADRAN ZAMENIO EGEJ: Zbog zatvorenih granica sve više naših turista odmara se u Albaniji, BiH i Hrvatskoj

J. Subin

13. 08. 2020. u 11:00

SRBI su uvek željni mora. Kako im je ove godine Grčka, kao omiljena destinacija, u najvećem delu sezone bila zatvorena, naši turisti brzo su se preorijentisali na Tursku, Egipat, Hrvatsku, ali i Bosnu i Hercegovinu i Albaniju. Prema nekim procenama, u ovim letovalištima, trenutno odmara više od 35.000 građana Srbije. To je daleko od broja koji je uobičajen za ovaj period, ali je svakako iznenađujući podatak o rastu broja odlazaka na more, recimo u Albaniju.

ЈАДРАН ЗАМЕНИО ЕГЕЈ: Због затворених граница све више наших туриста одмара се у Албанији, БиХ и Хрватској

Neum ugostio veliki broj ljudi iz Srbije / Foto Almir Terzić

Društvene mreže, poslednjih meseci, prepune su putnika iz naše zemlje koji obilaze obalu Albanije. Najposećenije destinacije su Drač, Valona, Saranda i Ksamil. Deo je na Jadranskom moru, a deo na Jonskom.

Kako kažu, ljubazni domaćini, više nego korektan smeštaj po apartmanima, ali i luksuznim hotelima i cene, glavni su aduti za odlazak u Albaniju na letovanje. Ne treba zanemariti ni činjenicu da za ulazak u ovu zemlju nije potreban PCR test. Relativno brzo se stiže, a cene, koje su i za 50 odsto niže od Crne Gore i Grčke, više su nego privlačne za jedno kvalitetno i jeftino letovanje.

Osim u Albaniju, naši turisti ove godine su otišli, mnogi možda i prvi put, u jedino letovalište u BiH - Neum.

Iako pretrpan apartmanima, hotelima i novoizgrađenim objektima, bio je dobar za građane Srbije, koji su odmor hteli da potraže u ovom delu Jadrana, bez ikakvih dodatnih obaveza, kada je reč o karantinu ili plaćanju PCR testa. I ovde cene idu naruku turistima. Vanpansionska potrošnja je daleko jeftinija od Beograda, a samo letovalište pristupačnije nego Hrvatska, Crna Gora ili čak i Grčka.

USKORO OBAVEZAN PCR ZA STRANCE

NADLEŽNI u Srbiji planiraju da uvedu obavezan PCR test i izolaciju od 14 dana za strance koji dolaze u Srbiju. Kako je rekao Branislav Tiodorović, epidemiolog, na sledećoj sednici Kriznog štaba biće precizirano na koje zemlje će se to odnositi:

- Dilema nema mnogo za Brazil i Indiju, ali moramo imati dobru procenu za evropske zemlje. Važno je da se održe i ekonomske veze, promet ljudi i robe, ali se mora voditi računa i o epidemiološkoj situaciji. Za strance bi se uvela mera obaveznog negativnog PCR testa, ne starijeg od 72 sata i mera izolacije od 14 dana.

A da su se ove sezone, iako je poslednjih nedelja potreban negativan PCR test, ne stariji od 48 sati, naši turisti zaputili u Hrvatsku, potvrđuju i zvanični podaci njihove nacionalne turističke organizacije. Kako su za "Novosti" rekli, u Hrvatskoj je od početka godine, do 10. avgusta, boravilo 48.000 turista iz Srbije i ostvareno je više od 325.000 noćenja. To predstavlja 40 odsto u dolascima i 43 odsto u noćenjima, u odnosu na isti period prošle godine.

- Gosti iz Srbije najviše noćenja su ostvarili u Istri, Primorsko-goranskoj i Splitsko-dalmatinskoj županiji - kažu iz Hrvatske turističke zajednice. - Kada je reč o destinacijama, tu su Rovinj, Zagreb, Pula, Poreč i Opatija. Samo u prvih 10 dana avgusta, u Hrvatsku je došlo više od 10.000 turista iz Srbije. Ostvareno je oko 72.000 noćenja, a to je sve 75 odsto u dolascima i 56 odsto u noćenju, u odnosu na avgust 2019. U Hrvatskoj trenutno letuje oko 8.000 turista iz Srbije.

GRČKA RAMPA DO JESENI

GRČKA za Srbiju neće podići rampu za ulazak do 1. septembra. Zabrana je produžena zajedničkom odlukom grčkog ministra, a objavljena je i u "Službenom glasniku" ove zemlje. Prethodna je na snazi do 14. avgusta.

Mera predviđa privremenu zabranu ulaska u Grčku svih državljana trećih zemalja, na bilo kojoj ulaznoj tački. Zabrana ulaska ne važi za zemlje članice EU i "šengen zone", kao ni za državljane Australije, Gruzije, Kanade, Japana, Novog Zelanda, Ruande, Južne Koreje, Tajlanda, Urugvaja i Ujedinjenih Arapskih Emirata.

Pratite nas i putem iOS i android aplikacije

Pratite vesti prema vašim interesovanjima

Novosti Google News

Komentari (3)

MEĐUNARODNI DAN VOLONTERA: Moć kolektivne akcije