POMOĆU STRUJE VRAĆAJU PAMĆENJE: Projekat Fonda za nauku Srbije pomoći će mnogima, slabo električno polje bezbedno stimuliše mozak

B. Borisavljević

22. 11. 2020. u 13:00

JEDNA od devet osoba doživljava teškoće u domenu pamćenja, a više od 50 miliona ljudi u svetu boluje od različitih oblika demencije, pokazuje svetska statistika. Zbog toga je razvoj novih tretmana usmerenih na pamćenje od velikog društvenog značaja. Među njima su i srpski naučnici, a "Memorist" je naziv projekta koji je podržao Fond za nauku Srbije, čiji je cilj poboljšanje pamćenja upotrebom savremenih tehnika neuromodulacije.

ПОМОЋУ СТРУЈЕ ВРАЋАЈУ ПАМЋЕЊЕ: Пројекат Фонда за науку Србије помоћи ће многима, слабо електрично поље безбедно стимулише мозак

Dr Jovana Bjekić / Foto Privatna arhiva

Ovaj projekat podrazumeva razvoj i proveru novih protokola za poboljšanje pamćenja, koji bi mogli naći primenu u ranim fazama kognitivnog starenja, a bili bi neinvazivni, široko dostupni i individualno prilagođeni svakoj osobi.

Prema rečima rukovodica projekta dr Jovane Bjekić, naučne saradnice u Institutu za medicinska istraživanja Univerziteta u Beogradu, u pitanju je bazično istraživanje, koje za cilj ima dokazivanje da je moguće pomoću ovakve neinvazivne metode uticati na moždane funkcije, konkretno na pamćenje. Ako projekt pokaže pozitivne rezultate, može se očekivati da ti nalazi služe kao osnova za preventivne i inovativne tretmane za različite oblike demencije.

- Pamćenje je jedna od najvažnijih kognitivnih funkcija - ono nam omogućava da se setimo stvari koje smo naučili, situacija koje su se dogodile, osoba koje poznajemo, mesta na kojima smo bili - navodi dr Bjekić. - Nažalost, pamćenje je jedna od najranjivijih funkcija - ono opada sa starenjem i predstavlja jedan od centralnih deficita različitih neurodegenerativnih oboljenja, kao što je, na primer, Alchajmerova bolest. Centralni aspekt ovog projekta predstavljaju tehnike neinvazivne neuromodulacije, preciznije, tehnika transkranijalne stimulacije jednosmernom strujom.

Naša sagovornica objašnjava da ova metoda koristi slabo električno polje kako bi se povećala moždana aktivnost u relevantnim regijama mozga.

- Prednosti su što je bezbedna, relativno jednostavna za primenu i ima gotovo zanemarljive neželjene efekte, kao što su osećaj kratkotrajnog peckanja na koži, koji prolazi za nekoliko minuta - ističe dr Bjekić. - Stoga se ova i srodne tehnike koriste u lečenju različitih oboljenja kao što su depresija i hronični bol. Projekat "Memorist" će pokušati da unapredi ovu tehniku, kako bi je približio primeni u domenu poremećaja pamćenja. Pored tehnika neinvazivne neuromodulacije, koristimo i druge standardne metode u oblasti kognitivnih neuronauka kao što su magnetna rezonanca, elektroencefalografija i zadaci i testovi kognitivnih funkcija.

Doktorka Bjekić ističe da je projekat "Memorist" inovativan, zato što se u razvoju protokola oslanja na prirodni neuralni ritam, koji se javlja svaki put kada pamtimo ili pokušavamo da se prisetimo nečega, a uzima u obzir da taj ritam nije isti kod svih ljudi. Tako će ovaj projektni tim prvi u svetu ispitati fiziološke i kognitivne efekte stimulacije bazirane na individualnom neuralnom ritmu za poboljšanje pamćenja.

PROGRAM PROMIS

PROGRAM za izvrsne projekte mladih istraživača - PROMIS - od strateškog je značaja za Republiku Srbiju. Napravljen je po uzoru na evropske programe i pruža mladim doktorima nauka šansu da osmisle sopstvene programe istraživanja, formiraju timove, rukovode projektima i sarađuju sa odgovarajućim laboratorijama i istraživačkim centrima u Srbiji i svetu.

Fond za nauku će u naredne dve godine finansirati 59 PROMIS projekata ukupne vrednosti 8,9 miliona evra. Maksimalan budžet jednog projekta iznosi do 200.000 evra.

Pratite nas i putem iOS i android aplikacije

Pratite vesti prema vašim interesovanjima

Novosti Google News

Komentari (0)

I MI KREĆEMO PUT GRČKE Prvo oglašavanje Nikoline žene: Deca znaju sve, moramo biti hrabri