DEVIZNE PENZIJE PUTUJU ČAK IZ PANAME I LIBIJE: Na adrese više od 240.000 penzionera u Srbiji svakog meseca stiže novac iz 30 zemalja sveta

J. Ž. S.

24. 11. 2020. u 16:44

NA adrese više od 240.000 penzionera u Srbiji svakog meseca stižu penzije iz čak 30 zemalja sveta. Najviše ih je iz Nemačke, Hrvatske, Austrije, Bosne i Hercegovine, Švajcarske...

ДЕВИЗНЕ ПЕНЗИЈЕ ПУТУЈУ ЧАК ИЗ ПАНАМЕ И ЛИБИЈЕ: На адресе више од 240.000 пензионера у Србији сваког месеца стиже новац из 30 земаља света

Foto N. Skenderija

Na taj način u našu zemlju mesečno se slije gotovo 733 miliona evra. Pred svaku Novu godinu oni bi trebalo da obaveste inostrani fond iz kog im stiže novac da su živi, kako bi nastavili da i dalje primaju ček. Takvu obavezu nemaju jedino penzioneri iz bivših jugoslovenskih republika sa kojima naš PIO fond ima elektronsku razmenu podataka.

Sa velikim brojem zemalja u kojima su naši ljudi radili osamdesetih godina, ali i sa onima u koje su se iseljavali posle ratova devedesetih, Zavod za socijalno osiguranje ima potpisane međunarodne sporazume, što im u stvari i omogućava da regulišu staž i ostvare pravo na inostranu penziju. Tako se do sada na spisku nalaze države poput Kipra, Libije, Turske i Paname, većina evropskih zemalja, ali i sve države bivše Jugoslavije.

- Pre epidemije započeli smo pregovore sa Azerbejdžanom, a pri kraju su bili i pregovori sa Tunisom - kaže Zoran Panović, direktor Zavoda za socijalno osiguranje.

- Zbog trenutne situacije sve je stalo, ali se nadamo da ćemo uskoro na spisak dodati i ove države. Sa Kvebekom je potpisan sporazum 2014, ali čeka ratifikaciju. Na taj način svoj staž će moći da regulišu naši ljudi koji su, recimo, radili ili rade u Torontu i Montrealu, a takvih je poprilično. U toku su i novi pregovori sa Australijom i Poljskom, pošto su sa njima sporazumi potpisani još u vreme SFRJ.Ono što je najvažnije, devizne penzije stižu redovno i uglavnom nema problema sa isplatom. Jedino bude kratkog zastoja kada se na vreme ne dostave potvrde o životu, na čemu inostrani fondovi insistiraju.

Foto Ilustracija V. N.

Zaposleni koji imaju deo radnog staža u Srbiji, a deo u inostranstvu, često su u nedoumici kada treba da podnesu zahtev za penziju, da li da sačekaju da steknu istovremeno uslov u obe države ili je dovoljno da to bude samo u jednoj. Nekada se odluka o podnošenju zahteva donosi na osnovu toga u kojoj zemlji su najduže radili, ili iz koje očekuju najveći ček. Mnogi misle i da staž u Srbiji može da im pokvari prosek i da nepovoljno utiče na iznos iz druge države.

- Zahtev se podnosi isključivo u zemlji u kojoj se živi. Tačnije, nije potrebno podnositi pojedinačne zahteve i u našem Fondu i u stranim zavodima. Zahtev podnet u jednoj smatra se podnetim u svim državama u kojima osiguranik ima staž. A to može biti u pet različitih zemalja u kojima je radio, a sa kojima Srbija ima zaključen sporazum o socijalnom osiguranju - kažu u PIO fondu.

Da bi novac stigao iz svake države u kojoj je budući penzioner radio, trebalo bi ih navesti i priložiti dokaze o tome. Ukoliko ne raspolaže dokazima o stažu, neophodno je da što preciznije navede poslodavce, tačna mesta i vreme kada je radio. Čak i kada ljudi nisu sigurni da li su im gazde u inostranstvu uplaćivale doprinose, a nemaju ni papir kojim se to potvrđuje, trebalo bi da navedu taj period rada, kako bi naš Fond proverio da li je u inostranstvu takav staž zabeležen.

SPORAZUMI GARANTUJU SVA PRAVA

Srbija je potpisala međunarodne sporazume sa 30 zemalja sveta o socijalnom osiguranju. Njima se uređuje priznavanje radnog staža i isplata penzija. Cilj međunarodnih sporazuma jeste da se lakše ostvare prava, kao i da se korisnicima umanje troškovi.

Međunarodni ugovori o socijalnom osiguranju mogu biti potpuni i obuhvatati celokupnu oblast socijalnog osiguranja (penzijsko i invalidsko, zdravstveno, zdravstvena zaštita i materinstvo, osiguranje za slučaj povrede na radu i profesionalne bolesti, za slučaj nezaposlenosti i dodatak za decu), odnosno nepotpuni i obuhvatati samo neku od grana socijalnog osiguranja.

Kada godine rada u Srbiji nisu dovoljne za penziju, a u Austriji, recimo jesu, doneće se rešenje za takozvanu samostalnu penziju. Međutim, ako je neko ostvario pravo na penziju u Srbiji to ne znači da su uslovi ispunjeni i u drugoj državi i obrnuto. Nekada je za dobijanje devizne penzije neophodno u Srbiji napuniti određene godine života. Moguća je i situacija da su uslovi za penziju druge države blaži od srpskih, pa da osiguranik pre dobije inostranu nego domaću penziju.

U tom slučaju on ponovo podnosi zahtev i to u državi u kojoj živi bez obzira na to što se on odnosi isključivo na inostranu penziju. Pošto ovakva situacija može i znatno da odloži početak primanja novca, potrebno je da osiguranik i pre podnošenja zahteva Fondu podnese molbu za utvrđivanja staža u inostranstvu.

Domaća zarada ne umanjuje ček

NIŽA zarada u Srbiji ne može da umanji francusku ili kanadsku penziju, čega se penzioneri najviše plaše. Prema svim sporazumima zaključenim s zemljama bivše SFRJ, staž u trećoj državi uzima se u obzir samo ako je on uslov za ostvarivanja prava. Pri određivanju visine penzije, računaju se isključivo zarade ostvarene u Srbiji, a zatim se od tako dobijenog iznosa obračunava srazmeran deo koji odgovara udelu srpskog staža u ukupnom trajanju. Sličan princip je i u drugim državama.

Penzioneri koji u Srbiji primaju dve penzije - deo domaće i deo inostrane često su u nedoumici da li će ostati bez primanja ukoliko nastave da rade, bilo u zemlji, bilo kod inostranog poslodavca. Tačnije, da li će im inostrani penzijski fond ukinuti isplatu dok rade u svojoj zemlji ili pak srpski dok ponovo rade u inostranstvu.

U slučaju ponovnog zaposlenja u inostranstvu, kod korisnika koji već imaju i domaću i deo inostrane penzije, ne prestaje isplata nijedne od njih. Prema našim propisima od 1. januara 2015. godine on može nesmetano da radi i prima penzioni ček. Izuzetak može biti samo ukoliko su propisi te strane zemlje takvi da predviđaju da se tokom novog zaposlenja privremeno obustavlja isplata inostrane penzije.

Inače, korisnik starosne penzije može bez ograničenja ponovo da se zaposli po autorskom, ugovoru o radu ili delu i da prima penziju. Ukoliko želi da mu se ponovno odredi visina čeka, kao i svi drugi treba da podnese zahtev PIO fondu, ali samo u slučaju ako je ponovo radio najmanje godinu dana.

 

Pratite nas i putem iOS i android aplikacije

Pratite vesti prema vašim interesovanjima

Novosti Google News

Komentari (4)

A SRBIJA?! Pitali Ruse Za koga ćete da navijate na EURO 2024? - ovako su odgovorili