SVETU PRETI JOŠ JEDNA NESTAŠICA: Kakva je situacija u Srbiji?

Novosti online

08. 08. 2021. u 12:19

POSLE vode, od prirodnih resursa, svet najviše troši pesak. U protekle dve decenije urbanizacija i industrijalizacija utrostručile su potrošnju, pa iz Ujedinjenih nacija upozoravaju – planeti preti nestašica peska. I u Srbiji potražnja ubrzano raste, a nadležni tvrde da pojačavaju kontrolu vađenja peska iz reka.

СВЕТУ ПРЕТИ ЈОШ ЈЕДНА НЕСТАШИЦА: Каква је ситуација у Србији?

Foto: Printskrin Youtube/ Marko Utrzen

Kada se pogledaju slike Sahare - teško je i pomisliti da je pesak negde već deficitarna sirovina. Ali ta peščana polja nisu garancija za bezbedno snabdevanje sveta tom sirovinom.

- To nije taj agregatni materijal koji se koristi u građevini. Pustinja je pustinja. On može da služi za neke keramičke proizvode. Ona su samo na razglednici. A ovaj naš 'moravac', naš 'podunavac' i Drinski sliv, to je pravi pesak koji se koristi za građevinu i građevinske proizvode - rekao je Goran Rodić, potpredsednik Građevinske komore Srbije.

Važna je i industrijska sirovina za više proizvoda, posebno stakla. Od 2014. potražnja peska na srpskom tržištu skočila je pet puta u poređenju sa prethodnom decenijom.

- Taj obim potražnje direktno je indukovan investicionom aktivnošću. Kako javnog, tako i privatnog sektora u građevinarstvu. A ono što najviše povlači tu potražnju jeste izgradnja transportne infrastrukture - kazao je Veljko Kovačević iz Ministarstva građevinarstva.

Naša zemlja svoje potrebe još pokriva iz domaćih izvora. Stručnjaci kažu da višedecenijska nelegalna eksploatacija oštećuje priobalje reka, mostove i pokreće klizišta, što zahteva oštriji nadzor vađenja peska.

- On se koristi onoliko koliko ga godišnje voda nanese, toliko može da se eksploatiše. Preko toga se ugrožava i ekologija i kvalitet tih otkrivki i na kraju i cena. Masa toga se divlje radi i od toga država nema nikakve koristi - dodao je Rodić.

U Vladi te probleme ne poriču ali su, kažu, pre tri godine uspeli da ih stave pod kontrolu: firme koje se bave tim poslom moraju imati licencu za rad i mogu vaditi samo odobrene količine peska. A više je i inspektora koji obilaze reke.

- To je ta velika revolucija koju smo napravili 2018. do tada se nije znalo odakle se vadi, onda smo uveli licenciranje, doneli smo plan dozvoljenih mesta gde može da se vadi i onda se to licitira tako da je ta kontrola danas mnogo efikasnija i organizovanija - naveo je Kovačević.

Ta vredna sirovina svetu klizi iz ruku i zbog "peščanih mafija" koje čine građevinari, trgovci i biznismeni najčešće iz Azije i Afrike – pa iz Ujedinjenih nacija pozivaju na racionalnu globalnu potrošnju peska.

Svet godišnje potroši oko 50 milijardi tona peska. Koliko je to ogromna potrošnja potvrđuje i podatak - da bi sa tom količinom peska, svake godine, mogao da se izgradi zid visok 27 metara koji bi obavio čitavu planetu.

(RTS)

Pratite nas i putem iOS i android aplikacije

Pratite vesti prema vašim interesovanjima

Novosti Google News

Komentari (0)

KAKO DA ZAČINITE BRAK? Radmila je bračni terapeut i ove savete treba da poslušate (VIDEO)