ŠTA NAS NAJVIŠE MUČI U DOBA PANDEMIJE: Evo ko se javlja najviše za psihološku pomoć

Novosti online

24. 07. 2021. u 22:38

DIREKTORKA Klinike "Dr Laza Lazarević", dr Ivana Stašević Karličić, kaže za RTS da je pandemija otkrila da telemedicina može mnogo da pomogne u zaštiti mentalnog zdravlja.

ШТА НАС НАЈВИШЕ МУЧИ У ДОБА ПАНДЕМИЈЕ: Ево ко се јавља највише за психолошку помоћ

Foto: Printscreen/Jutjub

Na taj način smo stizali do svakog stanovnika kojem je pomoć bila potrebna, poručuje Stašević Karličićeva. Ističe da su svi poremećaji u domenu mentalnih smetnji uglavnom bili vezani za karantin, kao i da je u Srbiji to bilo manje izraženo pošto smo manje bili zatvarani.

Niko nije imun na probleme mentalnog zdravlja, poručeno je na Samitu o mentalnom zdravlju u doba pandemije u Atini. Ministri zdravlja i predstavnici 15 evropskih zemalja dogovorili su se da će ubuduće zajedno raditi na sprečavanju nastajanja hroničnih mentalnih problema kao posledice pandemije.

Navedeno je da su se gotovo sve evropske zemlje suočile sa sličnim problemima – pandemija je bila okidač za pojačan osećaj stresa, straha, anksioznosti.

- Svetska zdravstvena organizacija je na jučerašnjem samitu pokazala da je jednako bitno tokom krize koja je povezana sa pandemijom kovida 19 brinuti i o mentalnom zdravlju i na ovom samitu je Srbija ocenjena kao zemlja koja se dobro nosila sa ovom pandemijom naročito u domenu mentalnog zdravlja - ističe Stašević Karličićeva.

Ukazala je da je sve preporuke SZO, koje su počele još u februaru i martu prošle godine, Srbija ispunila – realizaciju telemedicine, preventivne i promotivne aktivnosti u vezi sa mentalnim zdravljem.

Ko su posebno rizične grupe 

Kao posebno rizične grupe u svim zemljama izdvojili su se zdravstveni radnici, deca i adolescenti, oni koji su zbog pandemije ostalih bez posla.

Direktorka Klinike "Dr Laza Lazarević" kaže da je Srbija to prepoznala i da se telefonski servis za mentalno zdravlje proširio upravo u domenu jedne opcije na liniji 0800/309-309 za porodice i adolescente, kao i da digitalna platforma za podršku zdravstvenim radnicima radi još od prošle godine.

Na pitanje zbog čega su se najčešće javljali građani za pomoć, Stašević Karličićeva kaže da je dinamika pandemije diktirala i broj poziva i njihov sadržaj.

- Na početku, kao što je predvidela SZO – anksioznost, depresivni simptomi, neizvesnost koju je nosila pandemija. Međutim, kako je vreme proticalo, menjala se problematika i vulnerabilne grupe, odnosno oni ljudi koji nisu uspeli da se adaptiraju na takve stresne faktore iz spoljašnje sredine nastavili su da koriste ove servise - objasnila je ona.

Navodi da je i pre pandemije bila velika učestalost tih poremećaja i kretala se oko 20 odsto, a da je tokom jednog perioda pandemije skočila na 35 odsto, kao i da se nakon toga stanje stabilizovalo.

- Šta to znači? Znači da smo mi kao ličnosti koje su rođene da se adaptiraju upravo tu adaptaciju i napravili. Dobra stvar je spremnost i praćenje svetske doktrine u vezi sa zaštitom mentalnog zdravlja, što je takođe doprinelo da saniramo mnoge probleme tokom pandemije - dodala je Stašević Karličićeva.

Telemedicinom se stizalo do svakoga kome je pomoć bila potrebna

Telemedicina je u potpunosti upotrebljena, međutim, takav način komunikacije bio je nov i za stručnjake i za pacijente. Doktorka kaže da je to uštedelo ljudske resurse, kao i da je učinilo da dostupnost zdravstvenog sistema bude veća.

- Mi ne samo da smo telefonskim linijama, već i korišćenjem digitalnih platformi – Skajp, Zum, Vajber, Vatsap – zaista stizali do svakog stanovnika i to je ono što je dobro- rekla je Stašević Karličićeva.

Naglasila je da je na digitalnim platformama bilo više od 25.000 psihijatrijskih i nekih drugih intervencija u krizi.

- Na celom servisu 0800/309-309 koji sadrži liniju za prevenciju suicida, liniju za psihosocijalnu podršku tokom pandemije i liniju za podršku porodicama i adolescentima imali smo sveukupno preko 30.000 poziva - rekla je ona.

Mentalne smetnje uglavnom vezane za pojavu lokdauna

Na pitanje da li je došlo do povećanja obolevanja, Stašević Karličićeva kaže da su obolevale vulnerabilne grupe – adolescenti, zdravstveni radnici i oni koji su izgubili posao tokom pandemije.

-Nije došlo do velikog porasta kada se gleda broj opšte populacije. U Srbiji je i ovaj fenomen bio manje izražen zbog toga što smo imali manje lokdauna i bio je manje restriktivan - kaže doktorka.

Ukazala je da su svi poremećaji u domenu mentalnog zdravlja i mentalnih smetnji uglavnom bili vezani za pojavu karantina.

-To su inače nama poznati poremećaji – anksiozni i depresivni, bilo je i prvih psihotičnih epizoda. Ljudi koji su predisponirani oni su i više obolevali u ovom kratkom vremenskom periodu. Oni se leče u skladu sa vodičima dobre kliničke prakse koji su ustanovljeni i mnogo pre ove pandemije- navodi Stašević Karličićeva.

Poručila je da je pandemija otkrila da telemedicina može mnogo da pomogne u zaštiti mentalnog zdravlja.

- Ono što ćemo i dalje držati kao stabilan pravac je preventiva, promocija mentalnog zdravlja, destigmatizacija i pokušaj da stignemo do svih onih kojima je pomoć potrebna, ali i da dižemo svest o tome koliko je važno brinuti o mentalnom zdravlju i to doživeti kao stvar lične higijene - zaključila je Stašević Karličićeva.

(RTS)

Pratite nas i putem iOS i android aplikacije

Pratite vesti prema vašim interesovanjima

Novosti Google News

Komentari (0)

SVETSKI DAN DIVLJIH VRSTA: Očuvanje bioraznolikosti za budućnost