VOĆE BOLJE OD ŽITA: U ataru Lapova, tokom minule decenije, površine pod raznim sadnicama povećane za čak 80 odsto
VEć poduže se u ataru Lapova sve ređe njiše klasje pšenice, a gotovo da je retkost i zvuk kombajna jer poljoprivrednici sa ratarskih kultura sve masovnije prelaze na - voćarstvo.
Foto Z. Gligorijević
Ovakav trend je posebno izražen od pre 12 godina, kada je formirano udruženja voćara i vinogradara nazvano "Crveni breg", pa su - zahvaljujući predanom radu, edukacijama, ali i subvencijama - površine pod voćem, dotad zastupljenim na manje od 20.000 hektara, povećane čak za 80 odsto. Shvativši da je u ovoj oblasti zarada znatno veća nego u drugim poljoprivrednim granama, sve više domaćina širi svoje zasade, a - što posebno raduje - prednjače mladi!
- Onima kojima je voćarstvo postalo porodični biznis, u koji su uključeni svi ukućani, pa ne angažuju radnike, mogu da žive i samo od tri hektara bilo koje kulture. Istine radi, ekspanziji voćarstva su znatno doprinele državne, ali i opštinske subvencije, a posebno činjenica da lokalna samouprava vraća čak 70 odsto novca uloženog u nabavku sadnica.
MISIJA UDRUŽENjA
- Cilj našeg udruženja je i to da država prepozna mlade koji žele da se bave poljoprivredom, pa da im pomogne na početku, kada su ulaganja najveća, jer bi dugoročno, možda već za desetak godina, Srbija mogla da postane vodeća voćarska sila u Evropi - zaključuje Sreten Đorić.
Nadalje, s obzirom na to da je cilj Udruženja pokazati preduzimljivim ljudima da nisu sami, kupili smo poljoprivredne mašine koje članovi mogu da koriste besplatno, a zadovoljni smo i uspostavljenom saradnjom sa stručnjacima iz nadležnih institucija. Zahvaljujući takvoj, razvojnoj orijentaciji, još pre pandemije smo u kontinuitetu organizovali seminare za sticanje novih znanja, a uveliko planiramo da napravimo i hladnjaču, pa da plodove našeg rada prodajemo onda kada voće dostigne najvišu cenu - objašnjava prvi čovek "Crvenog brega" u Lapovu Sreten Đorić, inače po zanimanju mašinski inženjer, zaposlen u jednoj privatnoj firmi.
Uz napomenu da su ovde najzastupljenije šljive, sve više im se približavaju trešnje, a ima i mnogo površina pod kruškama, posebno naglašava to da se učestalo obnavljaju i stari vinogradi. On sam, kada je shvatio da njihovo podneblje ima sve preduslove za kvalitetno bavljenje voćarstvom - kao dopunsku delatnost - na jednom hektaru uzgaja šljive, priprema se za proširivanje zasada, a planira i da uskoro zapati višnje.
Preporučujemo
MAJA GOJKOVIĆ O BORBI ZA DRUŠTVO BEZ NASILjA Položaj žena sve bolji i bolji
09. 12. 2025. u 20:00
SVEČANO OTVORENE NOVA ZGRADA MZ I OBNOVLjENA SALU SOKOLSKOG DRUŠTVA Futogu po zasluzi
09. 12. 2025. u 16:29
VELIKO UPOZORENjE VUČIĆA: Za godinu i po dana suočićemo se sa velikim ratom, niko više ne želi da sluša drugu stranu
PREDSEDNIK Srbije Aleksandar Vučić rekao je danas, na forumu "GLOBSEC BELTALKS: Beogradski ekonomski razgovori", da više nema racionalnosti u međunarodnoj politici i da se uskoro sprema veliki sukob.
09. 12. 2025. u 20:57
NOVO REŠENjE ZA UKRAJINU: Evropa pravi plan u slučaju da se SAD povuku iz konflikta
EVROPSKE diplomate pripremaju scenario podrške Ukrajini u slučaju povlačenja SAD iz konflikta, prenosi Blumberg, pozivajući se na izvore.
07. 12. 2025. u 13:19
Završio glumu, pa radio na mešalici, rat ga udaljio od ljubavi - životni put Jova Maksića
DETINjSTVO glumca Jova Maksića oblikovalo se u maloj seoskoj sredini podno Dinare, u selu Plavno kod Knina, gde je porodica živela zbog očevog svešteničkog službovanja. Rani period života opisuje kao vreme potpune slobode i radosti, kada je gotovo čitavo selo bilo prostor za igru i maštarije. U takvoj atmosferi formirala se njegova emotivna struktura — vezanost za zajednicu, toplina porodičnih odnosa i zahvalnost za jednostavne stvari.
07. 12. 2025. u 11:41
Komentari (0)