GODIŠNJICA ČUVENE BITKE NA MAČKOVOM KAMENU: Otadžbina i sloboda se ne dobijaju na zlatnom tanjiru (FOTO/VIDEO)

V. Mitrić

23. 09. 2020. u 08:28

UPRAVO se navršilo 106 godina od čuvene Bitke na Mačkovom kamenu, između Ljubovije, Krupnja i reke Drine, gde se potocima lila krv srpskih junaka i austroguarskih bojovnika.

ГОДИШЊИЦА ЧУВЕНЕ БИТКЕ НА МАЧКОВОМ КАМЕНУ: Отаџбина и слобода се не добијају на златном тањиру (ФОТО/ВИДЕО)

Foto: V. Mitrić

Ove godine, sećanje na srpske junake, koji su branili otadžbinu na ovom delu, od do zuba naoružanog i mnogobrojnog neprijatelja, koji je nadirao sa Drine, zajednički su organizovali država, opštine Ljubovija i Krupanj, Srpska pravoslavna crkva i udruženja potomaka ratnika iz Velikog rata kao i druga koja neguju tradiciju i tekovine oslobodilačkih ratova.

Uz parastos, koji su služili, kod Spomen kosturnice palim junacima, priređen je bogat umetnički program, uz intoniranje državne himne „Bože pravde“ i istorijski čas, koji je priredio profesor Sreten Cvetojević, ugledni istoričar i poštovalac divova sa Mačkovog kamena, Drine, pa sve do Kajmačalana i Soluna.

Srpski narod je u čast branilaca onih koji su stradali u bici na Mačkovom kamenu i Drini, između dva rata, podigao Spomen kosturnicu na mestu bitke, crkvu u centru Krupnja i Spomen crkvu, pre dve godine, nedalo od poprišta bitke, koja, uz blagoslov vladike Lavrentija, a pod „dirigentskom palicom“ prote Stojadina Pavlovića, direktora Patrijašijske upravne kancelarije, urađena, pre dve godine, za manje od godinu dana.

Govoreći o borbama na Mačkovom kamenu sredinom septembra 1914. godine besednik Cvetojević je naglasio da su one bile „ključ bitke“, pa nije ni čudo što su se, skoro iz sata u sat, menjali u njenom osvajanju srpski i austrougarski vojnici. Bila je to, u istinskom smislu, poručio je Cvetojević, „klanica gde se borilo prsa u prsa, nožem na bajonet i obrnuto, a stradalo je, za 24 časa, 2000 vojnika, 1200 austrougarskih i 800 naših, po četvoro vojnika na kvadratnom metru“!

- Zbog toga, ovde nije mesto da se okreću prasići i jagnjići, jer je reč o zemlji krvlju nakvašenoj i kostima popločanoj, već ono na kom, iz najvećeg pijeteta, kako i činimo, odajemo počast onima koji su naš rod i otadžbinu zadužili za sva vremena – kaže Cvetojević.

- Ovde je pokazano jedno divovsko herojstvo u svakom pogledu. Naši preci su znali zašto se bore. Borili su se za krst časni i slobodu zlatnu. I danas, u našim venama, Bogu hvala, teče krv tih junaka. Otadžbina i sloboda ne dobija se na zlatnom tanjiru, znali su dobro naši slavni preci, a znamo i mi.

Pratite nas i putem iOS i android aplikacije

Pratite vesti prema vašim interesovanjima

Novosti Google News

Komentari (0)

AKO NEKOM POZAJMITE OVU KNJIGU, NE OČEKUJTE DA VAM JE VRATI!