SEĆANJE NA SAVEZNIČKO BOMBARDOVANJE GRADA: Dan kada je centar Leskovca tepih bombama sravnjen sa zemljom (FOTO)

I.Mitić

06. 09. 2020. u 16:09

ČAK 69 tona „tepih bombi“ iz 28 bombardera savezničke alijanse sručeno je 6. septembra 1944. godine na centar Leskovca. To je jedan od najtragičnijih i najtužnijih dana ovog grada kada je ostao, kako se procenjuje, bez najmanje dve hiljade stanovnika. Tačan broj stradalih nikada nije utvrđen. Saveznički bombarderi uništili su i 1.800 objekata u širem centru, a mnogi Leskovčani ostali su pod tim ruševinama.

СЕЋАЊЕ НА САВЕЗНИЧКО БОМБАРДОВАЊЕ ГРАДА: Дан када је центар Лесковца тепих бомбама сравњен са земљом (ФОТО)

Foto: Arhiva Narodnog muzeja Leskovac

Leskovac je nepovratno izgubio i desetine reprezentativnih objekata među kojima je bila i prelepa zgrada gimnazije, poljoprivredna škola kao i čuveni Hotel „Kostić. Saveznička operacija je izvedena pod imenom „Nedelja pacova“, a njen cilj je bio da spreči povlačenje nemačkih okupacionih snaga iz Grčke. Iako se verovalo da je u gradu stacioniran veliki broj nemačkih i bugarskih vojnika ispostavilo se da to nije tačno.

Ovo bombardovanje, u odnosu na druge gradove, specifično je po tome što je cilj saveznika bio ceo grad, a ne neki posebni ciljevi u njemu. Istraživanja govore da je do bezumne rušilačke akcije došlo posle zahteva rukovodstva partizanskog pokreta, posebno Koče Popovića, koji je, kako je utvrđeno, sve to posmatrao sa uzvišenja iznad grada. Popisano je 819 imena stradalih, a polovinu među njima je činila mladost Leskovca, počev od tek rođenih beba.

Foto: Arhiva Narodnog muzeja Leskovac

 

Sirene za uzbunu začule su se tačno u podne, a 18 minuta kasnije počele su da padaju bombe. U centru grada porušena su 84 najlepša i najveća objekta i tako je nestala arhitektura kakvom su mogli da se pohvale retki gradovi u Srbiji. Leskovac je pre rata važio za jedan od ekonomski najrazvijenijih gradova. Posle ove akcije bio je neprepoznatljiv, a mnogi njegovi žitelji su po ruševinama danima tragali za svojim najbližima, dok se sa Svetoilijskog groblja čulo kukanje i lelek.

Saveznici su Leskovac prvi put bombardovali 5. aprila 1944. godine, zatim i nekoliko puta krajem jula, ali je 6. septembra bombardovan najbezobzirnije, veoma razorno i surovo, kao ni jedan drugi grad. Ovaj dan se poslednjih decenija obeležava polaganjem cveća i venaca na spomen česmu u centru grada koja je podignuta u slavu poginulih. Tako je bilo i ove godine. Poštu stradalim sugrađanima odale su delegacije lokalne samouprave, Vojske Srbije i boračkih organizacija.

TEK U NEKOLIKO REČENICA

Ova tragedija Leskovca decenijama je posle rata prećutkivana ili je pominjana sa tek nekoliko rečenica. Tadašnje istorijske knjige govorile su samo o podvizima partizanskog pokreta na jugu Srbije. Sve se promenilo kada su istoričari Momčilo Pavlović i Veroljub Trajković objavili knjigu „Savezničko bombardovanje Leskovca 1944. godine – studija i dokumenti“. Oni su u toj knjizi naveli da je Leskovac stradao uz znanje i odobrenje vrha Komunističke partije Jugoslavije i tako otkrili razloge ćutanja.

Pratite nas i putem iOS i android aplikacije

Pratite vesti prema vašim interesovanjima

Novosti Google News
ČUVAMO DEDOVINU I GROBOVE SINOVA Uprkos tragedijama, porodica Mihajla Tomaševića, iz Suvog Grla kod Srbice, opstaje na svom ognjištu (FOTO)

ČUVAMO DEDOVINU I GROBOVE SINOVA Uprkos tragedijama, porodica Mihajla Tomaševića, iz Suvog Grla kod Srbice, opstaje na svom ognjištu (FOTO)

OVO su grobovi mojih sinova. Stojadina, rođenog 1979, koji je poginuo na Košarama i Stevana, dve godine mlađeg, koji je 2002, vozeći traktor nagazio na protivtenkovsku minu koju su na putu u selu postavili Albanci. Ovde na groblju mi je druga kuća, a ona u kojoj živim sa suprugom Miladinkom Micom i sinom Darkom je nekoliko kilometara odavde. I, dok sam živ sa Kosova i Metohije seliti se neću, čuvaću svoj dom i grobove sinova.

18. 04. 2024. u 10:45

Komentari (7)