ŠKOLA ŽMURI NA KLIMATSKE PROMENE: Istraživanje novosadskih naučnika pokazalo da deca malo znaju o velikoj pretnji po planet
STVARANjE znatiželjnih umova koji žele da razumeju, analiziraju i rešavaju probleme povezane s klimatskim promenama trebalo bi da bude jedna od ključnih tačaka u obrazovanju i vaspitanju budućih generacija.
foto S. Rašić
Mladi naučnik sa Departmana za geografiju, turizam i hotelijerstvo novosadskog PMF, dr Igor Leščešen iz Kule, koji zagovara ovaj stav - a još više ga je učvrstio kao član tima angažovanog u osnovnim školama u Vojvodini na istraživanju zastupljenosti klimatskih promena - smatra da interesovanje đaka za te teme prevazilazi dostupno gradivo i nastavne programe.
- Ohrabrujuće je da je veliki broj učenika upoznat s najvažnijim posledicama klimatskih promena, kao što su poplave, suše, povećanje temperatura, šumski požari, rast nivoa mora, opadanje nivoa vode u rekama... Međutim, neprijatno je saznanje da više od polovine učenika veruje da su klimatske promene prirodni ciklusi naše planete - navodi dr Leščešen.
On ističe da rezultati istraživanja, kojim su obuhvaćena 632 osnovca od petog do osmog razreda i detaljno analizirani obrazovni programi u školama u Srbiji, ukazuju na nedovoljnu zastupljenost klimatskih tema u nastavnim planovima.
- Iako bi se moglo pretpostaviti da bi geografija, kao predmet, bila idealna za edukaciju o klimatskim promenama, to nije slučaj, jer je toj temi posvećena samo jedna od ukupno 134 lekcije od 5. do 8. razreda. Klimatske promene se u nastavi u osnovnim školama pominju u još samo jednoj lekciji - u okviru biologije za osmi razred - napominje dr Leščešen.
Uključivanje roditelja
Naučnici sa Univerziteta u Novom Sadu ukazuju i na značaj aktivnog uključivanja roditelja u obrazovanje dece o klimatskim promenama.
- Roditelji su prvi i najvažniji učitelji, a podrška od kuće ima ključnu ulogu u formiranju dečjih stavova i vrednosti, koji se u školi samo nadograđuju - ukazao je dr Leščešen, koji trenutno među srednjoškolcima u Srbiji i Litvaniji vodi projekat EU Keep it Cool - Climate Change Education for Children ("Ostani kul - Obrazovanje dece o klimatskim promenama").
Preporuka je, naglašava on, da klimatske promene budu više prisutne u nastavnim planovima, kroz raznolike izvore informacija.
- Multimedijalni sadržaji, interaktivna predavanja i terenske posete doprineli bi da se kod najmlađih oblikuje svest o ozbiljnosti ove pretnje po našu planetu - poručio je dr Leščešen.
Preporučujemo
KIKINĐANIN NESTAO U NOVOM SADU: Poslednji put viđen na Božić u naselju Adice
11. 01. 2026. u 20:40
PREMINUO TVORAC JAVNIH ČESMI PO VOJVODINI: Odlazak dr Miroslava Kukučke iz Kikinde
11. 01. 2026. u 20:39
NAPUSTILA GRAD I NA BABOVINI ODGAJA DECU: Mlada Beograđanka Aleksandra odlučila da se pre 14 godina vrati u planinsko selo Vlase kod Vranja
MOJ tata se ljutio na mene, govorio je, ja sam odatle otišao, a ti se vraćaš, ali ja sam odlučila i na kraju je život tako sve uredio da na mestu u planinskom selu Vlase, gde je njegova majka Ljubica odgajala trojicu sinova i jednu kćer, to sada radim i ja - započinje svoju po mnogo čemu neobičnu priču tridesetšetogodišnja učiteljica Aleksandra Ljubić, književnica, slikarka, supruga, odbornica u skupštini grada i, kako kaže, najvažnije mama Darka (14), Đorđa (10), Veljka (8) i Marijane (7).
10. 01. 2026. u 15:08
FRANCUSKA PRETI IZLASKOM IZ NATO-a: Glasanje u parlamentu, bes prema Trampu zbog Venecuele, Izraela i Grenlanda
FRANCUSKA je zapalila političku fitilj-bombu u samim temeljima NATO-a, u trenutku kada se globalne tenzije ubrzano prelivaju sa periferije na samu strukturu zapadnog bezbednosnog sistema.
10. 01. 2026. u 06:30
SKRIVENA PRETNjA IZ VOJNE BAZE: Tajni grad veličine 100 Moskvi na Grenlandu - duboko ispod ledenog pokrivača
NAUČNICI upozoravaju na ozbiljan ekološki rizik od napuštene američke vojne baze Kamp Senčuri, poznate kao „grad pod ledom“, koju je slučajno ponovo otkrio NASA-in radar 2024. godine duboko ispod ledenog pokrivača Grenlanda.
10. 01. 2026. u 15:43
Komentari (0)