PALATE ČEKAJU POMOĆ DRŽAVE: Kikinda želi da obnovi najlepše zgrade i fasade u centru grada
MINISTARSTVO državne uprave i lokalne samouprave želi da pomogne Gradu Kikindi da obnovi fasadu bar na jednoj javnoj zgradi u centru grada, u pešačkoj zoni, najavio je ministar Aleksandar Martinović, koji je juče posetio ovaj grad. Koja će to vila ili palata biti treba da odredi gradska uprava. Konkurencija je prilično velika, jer je u centru nekoliko fasada koje nisu za pohvalu, a neke su čak opasnost za prolazinike.
Foto: R. Šegrt
Skele duže od pet godina stoje na zgradama gimnazije i one koju koristi poreska adminsitracija, oronula je fasada Kulturnog centra, popucali su zidovi Svačena sale Gradske kuće, a unutrašnjost Budišinove palate je zapuštena. Možda bi baš ova, jedna od najlepših zgrada u centru Kikinde, mogla da bude na spisku objekata čiju će rekonstrukciju podržati država.
- Gradska uprava treba da odredi zgradu čiju bi rekonstrukciju ministarstvo pomoglo sledeće godine, preko fonda za ovu namenu. Deo fasada koje sam video na šetalištu u Kikindi je uređen i očuvan, a drugi treba da se obnovi i ministarstvo je spremno da pomogne. Na ljudima koji vode grad je da pripreme projektno-tehničku dokumentaciju i da vidimo kolika je vrednost ulaganja. U svakom slučaju, država je spremna da delimično ili u potpunosti finansira uređenje neke od fasada u centru ovog lepo grada, jednog od najlepših u Vojvodini – naveo je ministar Martinović.
Ministar Martinović je sa gradskim rukovodstvom obišao Budišinovu palatu, čiji sprat se sada koristi za odlaganje arhive, dok je u prizemlju iznajmljeni restoran. Video je i najuži centar grada koji je pod prethodnom zaštitom države, kao i sve zgrade u pešačkoj zoni. Na gradskom trgu, koji čini jedinstvenu celinu, je skoro stotinak objekata građenih krajem 19. i početkom 20. veka, a lepotom se izdvajaju vile i palate.
- Želimo da očuvamo lepotu gradske arhitekture. Grad već ima projekte i do početka sledeće godine, kada će ministartsvo raspisati konkurs, imamo dovoljno vremena da opredelimo koji ćemo objekat delegirati za obnovu. Budišinova palata je jedna od zgrada čiju lepotu želimo da sačuvamo - izjavio je gradonačelnik Nikola Lukač.
Nekada komitet
Budušinovu palatu je kao porodičnu vilu, po uzoru na istu takvu u Parizu, izgradio veleposednik Aleksandar Šandor Budišin po projektu Miloša Sekulića. Sredinom pedesetih godina prošlog veka, vlasnik je vilu prodao zemljoradničkoj zadruzi. Stariji Kikinđani je zovu „komitet“ jer je u njoj dugo bilo sedište Saveza komunista, a kasnije SPS. U to vreme o njoj se i vodilo računa. Otkako je postala gradsko, odnosno državno vlasništvo služila je lokalnim televizijama. Sada je prizemlje izdato u zakup ugostiteljima, na spratu je arhiva, a deo kancelarija je prazan. Palata je nekada imala prelep park, a ulazno stepenište od belog aranđelovačkog mermera i sada je u dobrom stanju.
Preporučujemo
MOSTOVI SARADNjE: Smederevo okuplja delegacije iz regiona pred "Nušićeve dane"
08. 12. 2025. u 13:21
BEZ STRUJE SUTRA DEO PARAĆINA: Najavljeni radovi na niskonaponskoj mreži
07. 12. 2025. u 23:15
"TA KUĆA JE STVARNO UKLETA" Majci i ocu prerezao grkljan, pa sebi isekao vene: Novi detalji porodične tragedije u Čačku
PRVI rezultati istrage tragedije koja je otkrivena u subotu ujutru u porodičnoj kući u blizini „Slobodine“ raskrsnice u Čačku, govore da je Vladimir Čarapić (47) nožem preklao vrat svojoj majci Mili (72), a potom i svom ocu Neđu (79). Zatim je sebi istim sečivom naneo više uboda po grudima i stomaku, a na kraju je prerezao vene leve ruke i tako na smrt iskrvario.
07. 12. 2025. u 13:36
NOVO REŠENjE ZA UKRAJINU: Evropa pravi plan u slučaju da se SAD povuku iz konflikta
EVROPSKE diplomate pripremaju scenario podrške Ukrajini u slučaju povlačenja SAD iz konflikta, prenosi Blumberg, pozivajući se na izvore.
07. 12. 2025. u 13:19
Završio glumu, pa radio na mešalici, rat ga udaljio od ljubavi - životni put Jova Maksića
DETINjSTVO glumca Jova Maksića oblikovalo se u maloj seoskoj sredini podno Dinare, u selu Plavno kod Knina, gde je porodica živela zbog očevog svešteničkog službovanja. Rani period života opisuje kao vreme potpune slobode i radosti, kada je gotovo čitavo selo bilo prostor za igru i maštarije. U takvoj atmosferi formirala se njegova emotivna struktura — vezanost za zajednicu, toplina porodičnih odnosa i zahvalnost za jednostavne stvari.
07. 12. 2025. u 11:41
Komentari (0)