JELI CRVE DA PREŽIVE: Dvojica Despotovčana daju važne savete za boravak van civilizacije

Z. Gligorijević

09. 12. 2022. u 09:44

ZA snalaženje u prirodi najvažniji je dobro spakovan ranac, u kome je sve što može da zatreba - kaže Zlatko Jovanović iz Despotovca, koji sa snimateljem Goranom Stojanovićem već drugu godinu radi projekat "Prirodnjak", koji finansira Ministarstvo kulture.

ЈЕЛИ ЦРВЕ ДА ПРЕЖИВЕ: Двојица Деспотовчана дају важне савете за боравак ван цивилизације

Foto Z. Gligorijević

Iz emisije u emisiju njih dvojica savetuju zainteresovane kako da spremni odu u prirodu i čime sve mogu da utole glad, daleko od civilizacije.

- U rancu treba da bude stvari neophodnih za najmanje tri dana boravka u prirodi. On mora da sadrži kontejnere u kojima se sprema hrana, sečiva, nož, testeru ili sekiru, sredstva za paljenje vatre, poput upaljača, fajer stila, kremen kamena, ali i rezervnu odeću, hranu, kanape, ciradu, od koje može da se napravi sklonište, ili vreću za spavanje, podmetač. Obavezni su baterijska lampa, a najbolja je čeona, kako bi ruke bile slobodne, kao i kompas ili mapa - savetuje Jovanović.

On dodaje da se ranac pakuje u zavisnosti od terena, da treba poneti što manje opreme, ali da ona bude multifunkcionalna. Uvek nosi posudu u kojoj priprema kafu, supu, čorbu, kompot i prokuvava vodu ukoliko nije siguran u njenu bakteriološku ispravnost. Tu je i tiganj za spremanje jela. U rancu uvek ima i konzerviranu hranu, supe i čokoladice za slučaj da u prirodi ne nađe ništa.

Foto Z. Gligorijević

Zlatko Jovanović priprema "indijansku limunadu"

Što se tiče ishrane u prirodi, mogu da se jedu kopriva, konjski bosiljak, čičak, bokvica, koren i list maslačka, ljubičica, bela rada, sremuš, gljive, korenje biljaka, poput korena čička, plodovi bukve i hrasta, cvet i plod bagrema, glog, šipak, trnjine, drenjine, brekinje i kora gotovo svakog drveta. Konzumira se kambijum, drugi sloj drveta. Brezina voda je hranljiva, a može da se koristi i za zarastanje rana.

- Jeo sam divlje jagode i kupine, pravio sam čajeve i kompote od divlje kruške, jabuke, trnjine, gloga, šipka, drenjine, maline i kupine. Jedem potkorne crve, žabe, puževe, mrave, mravlja jaja i trutovska legla. Termički sam ih obradio. Sve je veoma ukusno. Često pripremam i indijansku limunadu, odnosno sok od cveta ruja, bogatog vitaminom C. Cvet se izmrvi u flaši vode, ostavi se da odstoji pola sata, a potom se doda malo šećera - otkriva Jovanović za naš list.

Foto Z. Gligorijević

NEKE PEČURKE VIŠE NISU JESTIVE

Jovanović i Stojanović, koji najčešće borave na Beljanici, na ovoj planini pronašli su preko 50 vrsta gljiva. Ova godina je bila veoma pogodna za njihov rast, jer se rosa dugo zadržavala, pa je i bez kiše bilo puno vlage.

- Mnoge gljive koje su važile za jestive više nisu, jer sadrže kumulativan otrov. To znači da mogu da se jedu 20 godina i da nakon toga od njih počinju da otkazuju bubrezi i jetra. Izdvojio bih bukovu bradu, koja je pravi delikates i lekovita je. Veoma je rasprostranjena crvena pupavka, od kojih je najotrovnija zelena pupavka - kaže Jovanović.

On dodaje da su jesenje jestive pečurke vrganji, bukovače, sunčanice, borovnjače, borov klin, rujnica, dok bukov trut i panjevčice mogu da se nađu i preko zime.

Pratite nas i putem iOS i android aplikacije

Pratite vesti prema vašim interesovanjima

Novosti Google News

Komentari (0)

ZAPAD TO NIJE OČEKIVAO: Vladimir Putin izdao naređenje zbog kog Rusija više neće biti ista