TREĆE DOBA PO MERI: Produžetak starosne granice čeka i građane Srbije, ali ne narednih deset godina

S. Bulatović

03. 12. 2022. u 10:00

PRIMANjA najstarijih sugrađana već od naredne godine usklađivaće se sa rastom zarada i tako sve dokle učešće penzija u bruto društvenom proizvodu ne pređe deset odsto.

ТРЕЋЕ ДОБА ПО МЕРИ: Продужетак старосне границе чека и грађане Србије, али не наредних десет година

Foto P. Milošević

Ukoliko je ono između 10 i 10,5 odsto, one rastu po "švajcarskom" modelu, a veći udeo u BDP garantuje usklađivanje sa rastom cena. Ako je za utehu trenutno zaposlenima, narednih godina, do kraja ove decenije, neće se povećavati starosna granica za odlazak u nju, smatra Fiskalni savet. O tome ćemo svakako morati da razmišljamo kasnije. Kada je reč o garantovanoj penziji, zasad prostora ima za nešto lakši pristup socijalnoj pomoći najugroženijih starih sugrađana.

Tačno je sto godina kako je država, tada Kraljevina Srba, Hrvata i Slovenaca, Zakonom o socijalnom osiguranju postavila temelje današnjeg penzionog sistema u Srbiji. Bizmarkov model funkcioniše i danas, a pred demografskim izazovima se menjao i manjaće se i dalje. Upravo je ovo bio povod i tema juče održane konferencije u Srpskoj akademiji nauka i umetnosti.

- Predložene izmene zakona su korak u dobrom smeru da se teško izvojevana stabilizacija sistema sačuva i u narednim godinama i decenijnama - rekao je Nikola Altiparmakov, član Fiskalnog saveta. - To je ekonomski održiva formula. U izazovnijim vremenima vraćamo se standardnoj "švajcarskoj" formuli. Fiskalni savet je radio analize i stariji koji nisu ostvarili dohodak, mogli bi da ostvare podršku kroz prošireni postojeći sistem socijalne pomoći. To bi bilo održivo. Pre svega relaksiranjem uslova, jer su oni vlasnici zemljišta. Što se tiče pomeranja granice za odlazak u penziju, mi smo 2014. godine uradili dobar posao. O tome ne moramo da razmišljamo do kraja ove decenije, ali kasnije će se to dešavati, kao i svuda u svetu.

Gordana Matković, bivša ministarka rada, a danas programski direktor Centra za socijalnu politiku, smatra da promene poput pomeranja granice za penzionisanje treba pripremati mnogo ranije. U Danskoj to rade najmanje 15 godina unapred. Paralelno sa procenama o produžetku životnog veka, ali sa mnogo opreza. Nekada duži životni vek ne prati kvalitet života i zdravlje, a često su radnici primorani da odu u penziju, jer nemaju posla.

- Jako je važno posmatrati da li se ljudi povlače rano sa tržišta rada - rekla je Gordana Matković. - Ako je staž efektivno kratak, onda je to problem. Mali je deo rešenja u okviru penzijskog sistema. Te mere ne vrede, ako ti ljudi nemaju šansu da rade, da se zaposle, već jedva čekaju da se povuku ili će im poslodavac ukinuti radno mesto. O svemu tome treba voditi računa.

KADA JE BILO NAJBOLjE

PRVI zakon iz 1922. godine je predviđao da se radi do 70. godine života. Najbolje vreme za penzionere, i zakonodavno i materijalno, doneo je Osnovni zakon o penzionom osiguranju iz 1964. godine.

- Uveden je sistem tako da se sa 40 godina staža dostizalo 85 odsto svoje plate - objasnio je Nikola Altiparmakov. - Za osnovicu se uzimalo deset najboljih godina rada. Taj zakon je uveo penale za prevremeno penzionisanje i to tri do četiri odsto za svaku godinu. Tako da smo mi poslednjom reformom zapravo vratili penale još iz tog vremena.

Pratite nas i putem iOS i android aplikacije

Pratite vesti prema vašim interesovanjima

Novosti Google News

Komentari (0)

AKO NEKOM POZAJMITE OVU KNJIGU, NE OČEKUJTE DA VAM JE VRATI!