HRONIKA PANKA U KRALJEVU: U NB "Stefan Prvovenčani" promovisana knjiga istoričara Vojkana Trifunovića

Г.Ћировић

24. 06. 2021. u 13:36

POSLE nekoliko odlaganja zbog epidemiološke situacije, u Narodnoj biblioteci „Stefan Prvovenčani“ u Kraljevu promovisana je zanimljiva knjiga ovdašnjeg istoričara Vojkana Trifunovića – „Kraljevevačka pank hronika“.

ХРОНИКА ПАНКА У КРАЉЕВУ: У НБ Стефан Првовенчани промовисана књига историчара Војкана Трифуновића

Foto: G.Šljivić

- Knjiga predstavlja svojevrsno svedočanstvo o razvoju jedne od najzanimljivijih lokalnih pank scena u Srbiji, ali i na prostoru bivše Jugoslavije – rekao je ovom prilikom Miša Milosavljević, direktor kraljevačke biblioteke. - Osim o bendovima, uz autentične fotografije i izjave aktera, na 250 stranica i kroz 15 poglavlja ima dosta reči i o odrastanju u Kraljevu tokom nekoliko decenija, na prelazu 20. i 21. veka, o jednoj mladosti, kao i o društveno-političkom aktivizmu. 

Poseban akcenat i najveći deo u knjizi posvećen je fenomenu pank bendova iz devedesetih godina, sastavljenih od tadašnjih srednjoškolaca, koji su se u vreme ratova na prostoru bivše Jugoslavije, besparice, sankcija i najezde turbo-folka, hrabro usudili da izraze svoj stav protiv rata, rasizma, nasilja nad ženama, multinacionalnih kompanija…

- Najveći trag na kraljevačkoj pank sceni u tom periodu ostavili su „Hoću? Neću!“ i „Totalni promašaj“, kao i „Sedativ“ „Smudos“, „Mortus“ i „Panišd“ - naglašava autor Vojkan Trifinović. - Oni su prvi pokrenuli temu civilnog služenja vojnog roka, manjinskih i prava žena... Učinili su to jasno i glasno, utičući i na svojevrsnu decentralizaciju alternativnih muzičkih tokova do tada rezervisanih za velike gradove.

Pratite nas i putem iOS i android aplikacije

Pratite vesti prema vašim interesovanjima

Novosti Google News
Završio glumu, pa radio na mešalici, rat ga udaljio od ljubavi - životni put Jova Maksića

Završio glumu, pa radio na mešalici, rat ga udaljio od ljubavi - životni put Jova Maksića

DETINjSTVO glumca Jova Maksića oblikovalo se u maloj seoskoj sredini podno Dinare, u selu Plavno kod Knina, gde je porodica živela zbog očevog svešteničkog službovanja. Rani period života opisuje kao vreme potpune slobode i radosti, kada je gotovo čitavo selo bilo prostor za igru i maštarije. U takvoj atmosferi formirala se njegova emotivna struktura — vezanost za zajednicu, toplina porodičnih odnosa i zahvalnost za jednostavne stvari.

07. 12. 2025. u 11:41

Komentari (0)

Nova oprema za školu, bolji uslovi za talente: Fondacija Mozzart verna podrška obrazovanju