PO OVOME ĆEMO PAMTITI MERIMU NJEGOMIR: Ivanova Korita će ostati za sva vremena, kao i mnogi drugi hitovi
MERIMA Njegomir je važila za jednu od najistaknutijih srpskih pevčica narodne muzike. Dobitnica je velikog broja priznanja, među kojima su: Vukova nagrada za doprinos srpskoj kulturi koju je ona dobila kao jedina pevačića narodje muzike.
Foto: Arhiva TV Novosti
Merima Njegomir je bila prva od svih pevača narodne muzike koja je održala koncert na Kolarcu.
Otpevala je čuvene hitove, koje nikada nećemo zaboraviti : Ivanova korita, Ruzmarin, Zbog tebe, Što je lepo kad se neko voli, Opilo nas vino, Da nije ljubavi tvoje, Pamtim još, Kad zaškripi kapija, Zelene su oči tvoje, Mezimica…
Osim komponovanih, njen repertoar čine i izvorne pesme šumadijskog, vranjanskog, crnogorskog i kosovskog melosa, sevdalinke, starogradske pesme, ruske pesme i romanse, kao i pesme na dvadeset stranih jezika, među kojima i na kineskom, hebrejskom, grčkom, italijanskom, mađarskom.
Merima je odrasla u naselju Kalvarija u Zemunu, pa je nakon završetka osnovne škole stekla i srednje obrazovanje u Višoj turističkoj školi, sa kojom je uporedo pohađala i srednju muzičku školu Kosta Manojlović“ u Zemunu, odsek za solo pevanje, u klasi profesorke Milice Popović.
Zanimljiva je i činjenica da je Merima svoju ljubav prema pevanju, stekla dok je kao mala slušala svoju majku koja peva uz hitove sa popularnog "Radio Beograda“, te je i sama pokušavala da uz majku peva, ali kako je govorila, njena majka je smatrala da Merima uopšte nema talenta, i da stalno falšira, i da je nije podržavala u nameri da se bavi muzikom.
Svoju muzičku karijeru, pevačica je započela 1972. godine, kada je u pratnji orkestra „Citadela“, počela da nastupa u jednoj lokalnoj kafani, i to samo povremeno pevajući za svoje društvo i drage prijatelje, ali je kasnije počela i da često nastupa sa pomenutim orkestrom u poznatom restoranu „Romanitar“, kada je naučila dovoljno pesama da osmisli svoj repertoar.
Upravo na jednom od njenih nastupa, mladu Merimu Njegomir je čuo i tadašnji urednik "Radio Beograda“, Svetomir Šešić Šele, koji ju je pozvao da za pomenutu stanicu snimi dve pesme, koje su i danas u arhivi „Radio Beograda“ – "Idem putem, pesma se ori“ i „Bisenija“.
Preokret u muzičkoj karijeri poznate pevačice, te i njen uspon, je nastao 1977. godine, nakon što je upoznala poznatog pevača Predraga Živkovića Tozovca, koji joj je komponovao dve pesme za prvi album koji je 1978. godine izdala poznata muzička kuća "Jugoton“.
Merima Njegomir je snimila 24 albuma, učestvovala na preko 45 festivala u periodu od 1979. do 2011. godine (gde je osvojila prvu nagradu čak na dvadeset festivala), te je snimila i preko sto snimaka za "radio Beograd“, gde je interpretirala srpske izvorne pesme.
BONUS VIDEO:
Družila se sa Hičkokom, a Ričard Barton je tražio da igraju zajedno
Preporučujemo
OVO JE PORODICA MERIME NjEGOMIR: Deca su bila uz nju kad joj je bilo najteže (FOTO)
20. 11. 2021. u 09:17
PREMINULA MERIMA NjEGOMIR: Pevačica izgubila bitku nakon kraće bolesti
20. 11. 2021. u 09:07
"TA KUĆA JE STVARNO UKLETA" Majci i ocu prerezao grkljan, pa sebi isekao vene: Novi detalji porodične tragedije u Čačku
PRVI rezultati istrage tragedije koja je otkrivena u subotu ujutru u porodičnoj kući u blizini „Slobodine“ raskrsnice u Čačku, govore da je Vladimir Čarapić (47) nožem preklao vrat svojoj majci Mili (72), a potom i svom ocu Neđu (79). Zatim je sebi istim sečivom naneo više uboda po grudima i stomaku, a na kraju je prerezao vene leve ruke i tako na smrt iskrvario.
07. 12. 2025. u 13:36
NOVO REŠENjE ZA UKRAJINU: Evropa pravi plan u slučaju da se SAD povuku iz konflikta
EVROPSKE diplomate pripremaju scenario podrške Ukrajini u slučaju povlačenja SAD iz konflikta, prenosi Blumberg, pozivajući se na izvore.
07. 12. 2025. u 13:19
Završio glumu, pa radio na mešalici, rat ga udaljio od ljubavi - životni put Jova Maksića
DETINjSTVO glumca Jova Maksića oblikovalo se u maloj seoskoj sredini podno Dinare, u selu Plavno kod Knina, gde je porodica živela zbog očevog svešteničkog službovanja. Rani period života opisuje kao vreme potpune slobode i radosti, kada je gotovo čitavo selo bilo prostor za igru i maštarije. U takvoj atmosferi formirala se njegova emotivna struktura — vezanost za zajednicu, toplina porodičnih odnosa i zahvalnost za jednostavne stvari.
07. 12. 2025. u 11:41
Komentari (1)