DODIK: Američki ambasador je poslednja osoba koja ima pravo da drži predavanja o demokratiji
PREDSEDNIK Republike Srpske Milorad Dodik izjavio je da je američki ambasador u BiH Majkl Marfi poslednja osoba koja ima pravo da drži predavanja o demokratiji.
Foto: Tanjug
Dodik je Marfiju poručio da bar jedan dan pokuša da radi posao zbog kojeg je došao u BiH i za koji je plaćen, a ne iz dana u dan da se meša u unutrašnje stvari u BiH, odnosno Republici Srpskoj.
- Uopšte ne čudi da se Majkl Marfi redovno prvi javlja da nas ‘podučava’ njegovom viđenju demokratije, odnosno da uređuje i određuje pravila ponašanja u zemlji domaćina, a sada bi da uređuje i zakonodavni sistem u Republici Srpskoj- naveo je Dodik.
Ako su SAD uvek podržavale pravo ljudi širom sveta da ostvaruju svoje temeljne slobode, kako to tvrdi ambasador Marfi, zašto se onda on redovno meša u unutrašnja pitanja Republike Srpske i BiH, upitao je Dodik.
- Za njegovu informaciju, građani Republike Srpske su slobodomisleći i slobodumni ljudi i kao takvi na izborima su birali ko će ih predstavljati. Koliko znam, a znam dovoljno, nisu izabrali ambasadora SAD da im on kroji politiku i zakone u zemlji u kojoj žive, već su po ko zna koji put ubedljivo ukazali poverenje SNSD-u, partiji na čijem sam čelu, i našim koalicionim partnerima - istakao je Dodik.
Predsednik Srpske je konstatovao da je očigledno da je samo u BiH ustaljena praksa da svaki američki ambasador daje sebi za pravo da odlučuje, komentariše i meša se u unutrašnje stvari jedne zemlje, pa je tu neslavnu tradiciju nastavio i Majkl Marfi.
Upitao je ambasadora Marfija da li bi mu smetalo i kako bi reagovao da „naši ambasadori komentarišu dešavanja u njegovoj zemlji, uređuju politike, sugerišu koje odluke i zakone tamošnji političari treba da donose i da ih malo poduče demokratiji“.
„Amerika jeste velika sila, ali to joj ne daje za pravo da se meša u unutrašnje stvari Republike Srpske. Mi jesmo mali, ali želimo da uredimo zemlju kako odgovora njenim građanima, što podrazumeva i njihova prava i dužnosti. Nazvati represivnim i nedemokratskim zakone koji štite svakog stanovnika Republike Srpske od klevete i uvrede je krajnje degutantno, da ne upotrebim grublju reč. Američkom ambasadoru je očigledno problem što želimo na našem prostoru da kvalitetno uredimo određene oblasti i da više niko ne može dati sebi za pravo da kleveće drugoga i širi laži o bilo kome samo zato što mu se ne sviđa“, naveo je Dodik.
Dodik je kazao da cilj Republike Srpske i njenih institucija nije uvođenje sankcija, niti represija, već da se uvede stanje korektnosti i da svako stoji iza javno izgovorene reči.
- Ko drži do istine i ko se istine ne plaši, nema razloga ni da se plaši zakona. Sloboda govora nije pravo iznošenja neistina. Nikome neće biti zabranjeno da slobodno misli i da slobodno govori, ali ključna reč je istina, a ne kleveta, laž i uvrede. Svaki novinar, svaki medij, sviđao se on nekome ili ne, imaće punu slobodu da radi i izveštava, ali i iza svakog izveštaja mora da stoji. Dosta je bilo naručenih plaćeničkih i reketaških tekstova. Mogao je da izmišlja, piše, govori šta je ko hteo, ali bez mogućnosti i da odgovora za javno iznesene uvrede, laži i klevete - naveo je Dodik.
Poručio je da tome mora doći kraj i da će Republika Srpska biti zdravo društvo.
Šta je sporno ambasadoru Marfiju?
Što se tiče zakona o delovanju nevladinih organizacija i sličnih udruženja u Republici Srpskoj, koji će biti predložen, Dodik je rekao da će on biti identičan američkom zakonu i da ne vidi šta je tu sporno ambasadoru Marfiju.
Podsetivši da su taj zakon SAD donele još 1938. godine i da je doživeo nekoliko amandmanskih izmena, Dodik je naveo da se prema poslednjim izmenama zakona, stranim agentom smatra lice koje deluje pod rukovodstvom ili pod nadzorom inostranih organizacija i pri tome se bavi političkom delatnošću u interesima inostranih organizacija.
Takođe, dodao je Dodik, zakon zahteva od fizičkih i pravnih lica da otkrivaju svoje izvore finansiranja.
- Nisam čuo da je Marfiju smetao ovaj zakon, da ga je okarakterisao raznim epitetima, niti da se pobunio. Izgleda da mu smeta samo kada se to radi u Republici Srpskoj, a možda smo dotakli i u izvor finansiranja NVO u Republici Srpskoj, pa se Marfi našao prozvanim. Republika Srpska, za informaciju Majklu Marfiju, neće ništa drugačije od ovoga što predviđa američko zakonodavstvo, s tim što, za razliku od SAD, nećemo finansirati svoje ljudi i slati ih u druge zemlje da ruše vlade ili, pak, da se mešaju u njihovu unutrašnju ili spoljnu politiku - naglasio je Dodik.
„Marfijeva demokratija“
Upravo zbog takvih koji bi da destabilizuju društvo, dodao je Dodik, Republika Srpska želi da se zaštiti od svih nedobronamernih i rušilačkih organizacija.
- Stoga, priča o ‘Marfijevoj demokratiji’ i vladavini prava i zakona u trenutku dok se krši Bečka konvencija o diplomatskim odnosima je tragikomična. Demokratija iz ugla Marfija, sigurno nije demokratija koju hoće građani Republike Srpske, jer za tako nešto, na njegovu žalost, nisu zainteresovani - zaključio je Dodik.
(Sputnjik)
Preporučujemo
"TA KUĆA JE STVARNO UKLETA" Majci i ocu prerezao grkljan, pa sebi isekao vene: Novi detalji porodične tragedije u Čačku
PRVI rezultati istrage tragedije koja je otkrivena u subotu ujutru u porodičnoj kući u blizini „Slobodine“ raskrsnice u Čačku, govore da je Vladimir Čarapić (47) nožem preklao vrat svojoj majci Mili (72), a potom i svom ocu Neđu (79). Zatim je sebi istim sečivom naneo više uboda po grudima i stomaku, a na kraju je prerezao vene leve ruke i tako na smrt iskrvario.
07. 12. 2025. u 13:36
NOVO REŠENjE ZA UKRAJINU: Evropa pravi plan u slučaju da se SAD povuku iz konflikta
EVROPSKE diplomate pripremaju scenario podrške Ukrajini u slučaju povlačenja SAD iz konflikta, prenosi Blumberg, pozivajući se na izvore.
07. 12. 2025. u 13:19
Završio glumu, pa radio na mešalici, rat ga udaljio od ljubavi - životni put Jova Maksića
DETINjSTVO glumca Jova Maksića oblikovalo se u maloj seoskoj sredini podno Dinare, u selu Plavno kod Knina, gde je porodica živela zbog očevog svešteničkog službovanja. Rani period života opisuje kao vreme potpune slobode i radosti, kada je gotovo čitavo selo bilo prostor za igru i maštarije. U takvoj atmosferi formirala se njegova emotivna struktura — vezanost za zajednicu, toplina porodičnih odnosa i zahvalnost za jednostavne stvari.
07. 12. 2025. u 11:41
Komentari (1)