KLJUČNO PITANJE: Može li Donald Tramp da stigne do Vrhovnog suda i da tako preokrene rezultat glasanja?

V. M.

06. 11. 2020. u 09:00

Može li Donald Tramp da stigne do Vrhovnog suda i može li tako preokrenuti rezultat glasanja? Dok se brojanje glasova približava kraju, ovo postaje jedno od ključnih pitanja u procesu izbora novog predsednika Amerike.

КЉУЧНО ПИТАЊЕ: Може ли Доналд Трамп да стигне до Врховног суда и да тако преокрене резултат гласања?

Foto: EPA

Tramp je, i pre nego što je postalo izgledno da Bajden osvoji većinu elektorskih glasova, najavio da će se žaliti na nepravilnosti i tražiti zaštitu od Vrhovnog suda. Nije, međutim, izneo konkretne argumente, a njegovi protivnici i većina mejnstrim medija tvrde da ih nema i da, čak i da stigne do Vrhovnog suda - neće moći ništa da promeni.

Vrhovni sud u Americi je pre svega apelaciona sudska instanca, što znači da daje konačnu reč o slučajevima o kojima su već odlučivali niži sudovi. Tako je bilo i u čuvenom prebrojavanju glasova sa Floride 2000. godine, kada je Džordž Buš Mlađi posle sudske odluke pobedio Ala Gora sa manje od 400 glasova razlike. Ipak, u određenim situacijama Vrhovni sud može da odlučuje i interveniše i u prvom stepenu.

U to se uzda Tramp koji je tražio da Sud zaustavi prebrojavanje glasova u Pensilvaniji.

Predsednikov izborni štab se poziva na činjenicu da su u toj državi uoči izbora promenjena pravila o glasanju putem pošte. Umesto da takvo glasanje bude izuzetak, sada je prvi put dozvoljeno da svako ko želi glasa poštom i to bez navođenja razloga i opravdanja.

Uz to dopušteno je da glasovi stižu i tri dana nakon izbornog dana. Tramp, međutim, tvrdi da je takva odluka neustavna i da glasovi pristigli posle 3. novembra nisu legalni.

Druga tužba na koju se Tramp oslanja odnosi se na Mičigen, gde se traži novo brojanje glasova jer, kako tvrdi, predstavnicima predsednikovog izbornog štaba nije omogućeno da nadgledaju brojanje.

KRAJ PROCESA 8. DECEMBRA

U VEĆINI država istekao je rok za prijem glasova poslatih poštom. Oni sada moraju da budu prebrojani, a elektori dodeljeni pobednicima do 8. decembra. Tada se prekida svako eventualno prebrojavanje. Elektorski koledži sastaju se 14. decembra i šalju glasove koji u Vašington moraju da stignu do 23. decembra. Zvanično brojanje elektorskih glasova se obavlja 6. januara, da bi novi predsednik položio zakletvu u podne 20. januara.

Treći slučaj, za koji se Tramp nada da bi mogao da završi na Vrhovnom sudu, jeste Viskonsin, gde se takođe traži da se glasovi ponovo prebroje. Ukoliko bi došao do suda,

Viskonsin ima najviše šanse da učini da ovogodišnji izbori zamirišu na novembar 2000. godine. Slučaj "Florida" zaslužan je što je u američkoj javnosti uopšte i rođena ideja da bi izbori, umesto na biralištima, mogli da budu rešeni na sudu. Ne treba ipak zanemariti jednu veliku razliku između Viskonsina i Floride. Dok je Bušu tada falilo tek nekoliko stotina glasova, Trampu, uprkos tome što je reč o procentualno maloj razlici, u Viskonsinu fali oko 20.000 glasova. Trampovi protivnici podsećaju da do sada nijedno ponovno prebrojavanje glasova nije promenilo ishod za više od 1.300 glasova.

GUVERNER I BUŠ

POSLE glasanja 2000. godine brzo je postalo jasno da će stanovnika Bele kuće odlučiti nekoliko stotina glasova sa Floride. Uprkos minimalnim razlikama, guverner Floride tada je elektorski koledž te države dodelio Bušu. Reagovao je tim Ala Gora, koji je zatražio ponovno prebrojavanje oko 40.000 spornih glasova. Reč je o listićima koji zbog tehničkih nedostataka mašinskog glasanja nisu bili ispravno probušeni i kao takvi su proglašeni za nevažeće i odbačeni.

Foto Tanjug/AP

Sud u Floridi je to odobrio, a Buš se žalio Vrhovnom sudu. Najviši sud SAD doneo je odluku da ponovno prebrojavanje ne može, na ustavan način, biti završeno do propisanog roka. Naložili su da se prebrojavanje zaustavi i tako vratili na snagu odluku guvernera koji je proglasio pobedu Buša.

Foto Tanjug/AP

Tramp može da se nada da će mu sudije Vrhovnog suda, koji su većinom konzervativci bliski republikancima (neke je i on sam postavio), biti naklonjene. Ipak, malo je onih koji veruju da bi se sudije institucije koja uživa ogromno poverenje građana SAD, usudile da, bez zaista jakih argumenata, u Viskonsinu ili Mičigenu prirede reprizu Floride.

Pratite nas i putem iOS i android aplikacije

Pratite vesti prema vašim interesovanjima

Novosti Google News

Komentari (1)

KOJA JE CENA SLOMLJENOG DEČJEG SRCA? Kako su Hrvati, Bugari i Slovenci rasplakali mališane iz Srbije