POSLE AJA SOFIJE JOŠ JEDNA CRKVA U ISTAMBULU POSTALA DŽAMIJA: Erdogan na svečanosti otvaranja
NAKON Aja Sofije, u Istanbulu je još jedna crkva-muzej ponovo postala džamija. Kako piše turski Sabah, džamija Karije, koja se nalazi u centru Istanbula, posle 79 godina biće svečano otvorena sutra, 6. maja, za vernike.
Foto Igor Marinković
Kako je najavljeno, predsednik Turske Redžep Tajip Erdogan, putem telekonferencije iz Ankare prisustvovaće toj svečanosti.
Pravoslavna crkva Hora ili Crkva Hrista Spasitelja u polju, podignuta u 4. veku, 1511. pretvorena je u džamiju. U džamiju ju je preuredio Atik Ali-paša, jedan od Bajazitovih velikih vezira, i od tada je u funkciji pod nazivima „Atik Ali-pašina džamija” i „Karije džamija”. Mozaici i freske koje se smatraju vrhuncem vizantijske umetnosti, tada su prekriveni slojem maltera.
Zvaničnom odlukom vlasti, 2. avgusta 1945. godine građevina je dobila status muzeja i predstavljala je jednu od najposećenijih turističkih atrakcija iz vizantijskog perioda u Carigradu, uz Aja Sofiju i cisternu Baziliku.
Pre četiri godine, odlukom predsednika Erdogana ponovo je prebačena u nadležnost Predsedništva za verska pitanja.
Tada je i započeta restauracija ovog značajnog istorijskog objekta kako bi u njoj vernici opet mogli da se mole.
BONUS VIDEO: Porodice stradalih u Malom Orašju i Duboni na mestu masovnog ubistva
VELIKO UPOZORENjE VUČIĆA: Za godinu i po dana suočićemo se sa velikim ratom, niko više ne želi da sluša drugu stranu
PREDSEDNIK Srbije Aleksandar Vučić rekao je danas, na forumu "GLOBSEC BELTALKS: Beogradski ekonomski razgovori", da više nema racionalnosti u međunarodnoj politici i da se uskoro sprema veliki sukob.
09. 12. 2025. u 20:57
NOVO REŠENjE ZA UKRAJINU: Evropa pravi plan u slučaju da se SAD povuku iz konflikta
EVROPSKE diplomate pripremaju scenario podrške Ukrajini u slučaju povlačenja SAD iz konflikta, prenosi Blumberg, pozivajući se na izvore.
07. 12. 2025. u 13:19
Završio glumu, pa radio na mešalici, rat ga udaljio od ljubavi - životni put Jova Maksića
DETINjSTVO glumca Jova Maksića oblikovalo se u maloj seoskoj sredini podno Dinare, u selu Plavno kod Knina, gde je porodica živela zbog očevog svešteničkog službovanja. Rani period života opisuje kao vreme potpune slobode i radosti, kada je gotovo čitavo selo bilo prostor za igru i maštarije. U takvoj atmosferi formirala se njegova emotivna struktura — vezanost za zajednicu, toplina porodičnih odnosa i zahvalnost za jednostavne stvari.
07. 12. 2025. u 11:41
Komentari (0)