BAUK KRAJNJE DESNICE KRUŽI NAD BRISELOM: Evropska administracija sa zebnjom gleda na ono što se događa u EU

Goran Čvorović dopisnik iz Pariza

29. 09. 2022. u 06:21

BRISEL sa zebnjom posmatra rast krajnje desnice na evropskom tlu. Tome najbolje svedoče komentari zvaničnika povodom poslednjih izbora u Italiji, kada su preovladale lakonske poruke da su rezultati "primljeni k znanju".

БАУК КРАЈЊЕ ДЕСНИЦЕ КРУЖИ НАД БРИСЕЛОМ: Европска администрација са зебњом гледа на оно што се догађа у ЕУ

Mural na zidu u Rimu gde je Đorđa Meloni predstavljena kao veštica koja nudi darove Italiji, Foto AP

Ekonomska, monetarna i finansijska kriza, pandemija, porast nesigurnosti, nekontrolisani priliv migranata, energetski šok, prehrambena nestašica, rekordna inflacija, pozivi na štednju, dovođenje u pitanje tradicionalnog shvatanja porodice - samo su neki od elemenata u nizu dužem od decenije, koji su prelili čašu strpljenja i doveli do jačanja nepoverenja građana u aktuelni sistem koji se kroji u administrativnim kuloarima evropske prestonice. Evropa, jednostavno, nije više eldorado koji bi trebalo da bude.

Italija je, pobedom Đorđe Meloni, dobila najdesničarskiju vladu još od Drugog svetskog rata i sumornih sećanja na Musolinija, ali iz zvaničnog briselskog ugla, na teritoriji EU postoji još zemalja koje ulivaju sličnu strepnju.

Nedavno su bojazan podgrejale Švedske demokrate pobedom na izborima u ovoj zemlji.

Strahuje se da će ova populistička, antimigraciona i evroskeptična stranka, osnovana na platformi nacionalizma i konzervatizma, u čijoj osnovi je bilo i neonacista, usporiti zajednički evropski projekat oličen u EU.

U Briselu se odavno spore i sa mađarskom vladom. Premijera ove zemlje Viktora Orbana mejnstrim mediji i vlasti smatraju nacionalistom, konzervativcem i vođom populističke desnice. Naglašava se da je vladajući Fides protiv imigracije, prava LGBT populacije, pa čak i slobode štampe. Orbanu se u ova vremena naročito spočitava prijateljstvo s ruskim predsednikom Vladimirom Putinom.

Na spisku ovih zemalja, kroz briselsku lupu, nalazi se i Poljska s vladajućom strankom Pravo i pravda, Jaroslava Kačinjskog, koju takođe svrstavaju u krajnju desnicu. Evropski liberalni koncept ne miri se s činjenicom da se u ovoj zemlji zabranjuje abortus, kao i da nisu dobrodošli istopolni brakovi. Zbog umnoženih kontroverznih reformi koje se tiču i pravosuđa i medija, u Briselu su, protiv Poljske, kao i protiv Mađarske, preduzeli pravne procedure kažnjavanja, koje ne mogu da urode plodom jer ove države jedna drugu štite u sistemu jednoglasnog odlučivanja.

Krajnja desnica, oličena u stranci Nacionalno okupljanje, na čijem čelu je Marin le Pen, uz pojavljivanje još konzervativnijeg Erika Zemura, iz izbora u izbore sve je bliže osvajanju vlasti i u Francuskoj, zemlji koja uz Nemačku predstavlja "osovinu vlasti" Evropske unije. 

EVROPA NACIJA

SLIČNI, krajnje desničarski pokreti jačaju i u Nemačkoj, Danskoj, Španiji, ali njihovi stavovi nisu ujednačeni. Neki su protiv NATO, drugima nije po volji zajednička moneta, treći imaju drugačiji pogled na Rusiju, a svi se, uglavnom, zalažu za Evropu nacija, a ne za aktuelni sistem ujedinjene EU, što predstavlja trn u oku zvaničnom Briselu.

POBEDILI, ALI NE VODE VLADU

MANDAT za formiranje nove vlade Švedske predat je lideru Umerenih Ulfu Kristersonu, a njeno formiranje će označiti novu eru na švedskoj političkoj pozornici nakon skoro dekade vladavine Švedske socijaldemokratska partije. Očekuje se da će Umereni formirati manjinsku vladu koju podržavaju Švedske demokrate, desničarska partija koja je bila najveći dobitnik na nedavno okončanim izborima. Iako su Švedske demokrate pod vođstvom Džimija Akesona osvojile više mesta u parlamentu od Umerenih, Kristerson ima širu podršku među ostalim strankama.

Pratite nas i putem iOS i android aplikacije

Pratite vesti prema vašim interesovanjima

Novosti Google News

Komentari (0)

Nova dimenzija života u delu Beograda koji se budi iz sna