BRITANCI BI DA ISTERAJU RUSIJU IZ UN: Predsednik Vučić upozorio na političku diverziju bez presedana

D. MILINKOVIĆ

04. 03. 2022. u 09:00

NE SAMO da je proceduralno praktično neizvodljivo da se Rusija izbaci iz fotelje stalne članice Saveta bezbednosti Ujedinjenih nacija - jer da bi se to desilo morala bi i sama da glasa za to - nego bi ovakav rasplet ukrajinske krize značio i kraj ove svetske organizacije.

БРИТАНЦИ БИ ДА ИСТЕРАЈУ РУСИЈУ ИЗ УН: Председник Вучић упозорио на политичку диверзију без преседана

Foto AP

Ovako sagovornici "Novosti" u najkraćem odgovaraju na inicijativu Kijeva da se Rusiji, koja kao stalna članica SB ima mogućnost veta, oduzme to pravo, pa čak i da joj se "ugasi" članstvo u Ujedinjenim nacijama.

Predsednik Srbije Aleksandar Vučić ukazao je na opasnost od ovakvog razvoja situacije, jer bi u tom slučaju jedina brana protiv ukidanja Rezolucije 1244 SB UN o Kosovu ostala - Kina.

Ideju izbacivanja Moskve sa Ist Rivera odmah su podržali neki zapadni saveznici Ukrajine, poput Velike Britanije, gradeći ovu opasnu akciju na dva klimava argumenta.

1. Traži se da se Rusija "eliminiše" na osnovu člana 6. Povelje UN, koji navodi da "Generalna skupština, na osnovu preporuka Saveta bezbednosti, može isključiti člana koji uporno narušava načela sadržana u Povelji". Pozivaju se i na član 4. Povelje, gde se kaže da su UN otvorene samo za miroljubive države.

Neodrživost ovakve postavke, ukazuju naši sagovornici, upravo se krije u konstrukciji - "uporno narušava". Naime, akcija Rusije u Ukrajini je jedan i jedinstven slučaj, nikako se ne može podvesti pod konstantno narušavanje postulata Ujedinjenih nacija, odnosno pod to da Rusija nije miroljubiva država.

2. Pokušava se da se ospori pravo Rusije da, kao pravna naslednica SSSR, nasledi njeno mesto stalne članice u Savetu bezbednosti, posle raspada Sovjetskog Saveza. Ukrajinski ambasador pri UN Sergij Kislica zatražio je od generalnog sekretara UN Antonija Guteresa da Savetu bezbednosti podeli pravne dopise koje je napisao pravni savetnik UN od 19. decembra 1991. da se Ruskoj Federaciji dozvoli da se pridruži SB kao naslednica Sovjetskog Saveza. Ukrajina tvrdi da su konstitutivne republike SSSR 1991. proglasile da je Sovjetski Savez prestao da postoji, a sa njim je trebalo da nestane i zakonsko pravo bilo kog od tih entiteta, uključujući Rusiju, da sedi u Savetu, navodi britanski "Gardijan"!

Boris Džonson, Foto AP

Ni ova argumentacija ne stoji, jer Rusija zapravo nije naslednica već prethodnica SSSR, i kao takva posle raspada te države jedina je imala pravo mesta u SB i UN. Takođe, ni Ukrajina ni bilo koja druga zemlja članica tada, a ni prethodnih 30 godina, nisu osporavale članstvo Rusije, tako da bi svako pokretanje u ovom momentu bilo bespredmetno i bez izgleda na uspeh.

Ruski šef diplomatije Sergej Lavrov rekao je da ne postoje mehanizmi da se Rusiji oduzme mesto u SB. Nevoljno, to su potvrdili i u Vašingtonu i u Londonu. Tako je zamenica državnog sekretara SAD Vendi Šerman navela da je isključenje Rusije iz SB UN nemoguće bez promena u povelji organizacije, kao i da američka administracija još nije sigurna da je ova akcija neophodna. I predstavnik britanskog premijera Borisa Džonsona rekao je da povelja UN ne omogućava isključenje Rusije iz SB te organizacije. Objasnio je da Rusija ima pravo veta, koje može staviti na bilo koju rezoluciju, što znači da bi, kako bi bila isključena iz SB, sama Rusija mora da glasa za to.

Bivši jugoslovenski šef diplomatije Vladislav Jovanović kaže, za "Novosti", da su oba argumenta za izbacivanje Rusije sa Ist Rivera bez ikakvog osnova:

- Ako bi za nekog trebalo potezati član 6. Povelje UN i uporno narušavanje postulata UN, onda su to SAD, koje su izvršile nebrojene agresije na teritorije drugih suverenih država. Zatim, Rusija ima puno pravo da nakon raspada SSSR ostane u SB, jer je Rusija i bila prethodnica Sovjetskog Saveza, dok se ostale države koje su nastale iz SSSR tretiraju kao nove. Cela akcija ukrajinskog šefa diplomatije odiše amaterizmom i neće uspeti. UN su napravljene zajedničkom voljom pobednika u Drugom svetskom ratu i taj njihov zajednički testament na snazi je proteklih 80 godina. Bilo kakvo izvlačenje greda iz te građevine značilo bi i osporavanje UN. A onda ostaje prazan prostor koji može bilo ko sa bilo kojim ciljem i namerom da popunjava.

logo

I ambasador Branko Branković, koji je niz godina proveo u Njujorku i našoj Misiji pri UN u Ženevi, naglašava da je za izbacivanje neke članice potrebno da to Generalnoj skupštini svetske organizacije predloži Savet bezbednosti:

- Da bi to prošlo, potrebno je da najmanje devet od 15 članica SB glasa za to i da nijedna od stalnih ne stavi veto. Takođe, to bi morala da potvrdi i dvotrećinska većina u Generalnoj skupštini. Treba naglasiti i da GS ne može samostalno da odlučuje o ovom pitanju, jer ono nije proceduralno, već to mora da uradi na izričitu preporuku SB.

Odnosno, GS ne može u ovom slučaju da zaobiđe SB i deluje samostalno.

Spoljnopolitički komentator Obrad Kesić takođe ukazuje da ne postoji legalni mehanizam da se Rusija isključi iz UN, kao i da bi to, ukoliko bi se dogodilo, bio raspad ove organizacije.

- Mislim da je taj scenario malo verovatan, jer bi takav zahtev morao doći od SB, a to ne bi podržale ni Rusija ni Kina. Kina bi glasanjem za takav predlog sama sebi pucala u nogu, jer bi, ukoliko bi došlo do sukoba sa Zapadom, i njoj moglo isto da se dogodi.

Vladislav Jovanović, Foto D. Milovanović

BOCAN-HARČENKO: ŠTETAN DOKUMENT

AMBASADOR Rusije u Beogradu Aleksandar Bocan-Harčenko ocenio je juče da je rezolucija UN o "agresiji protiv Ukrajine" štetna i po samu organizaciju koja ju je donela.

- Rezolucija je još jedan udarac u globalnom smislu na UN, a za Srbiju su UN izuzetno važne iz razumljivih razloga. Kao što su i sankcije prema Rusiji udarac za Zapad i sve je više izjava da je veliki rizik po one koji su uveli sankcije. Razumemo i shvatamo pojavu pritiska kakav se vrši na Srbiju, kao i na druge zemlje.

Foto AP

"DUBOKO ŽALjENjE", A NE OSUDA

NA 11. hitnom specijalnom zasedanju GS UN 2. marta usvojena je rezolucija pod nazivom "Agresija protiv Ukrajine", za koju je glasala i Srbija. Ta rezolucija sadrži dosta oštar rečnik kada je reč o ulozi Rusije, ali ne i navode "osuda Rusije". Naime, osuda se samo pominje u preambularnom delu, ali izričite osude nema u glavnom, operativnom delu, koji je najvažniji deo svake rezolucije. Tu se, umesto osude, pominje "snažno, duboko žaljenje".

Ambasador Branković kaže da je Amerika pokušala da u nacrtu rezolucije progura reč "osuda" (condemn), ali da su, kad su shvatili da će tako teško obezbediti većinu glasova u GS, u finalnoj verziji dokumenta to promenili u "duboko žaljenje" (deplores):

- Ta reč se upotrebljava u ključnim paragrafima rezolucije - 2, 5 i 10. Tako je dobijen 141 glas "za".

PORUKE ZAVETNIKA, DVERI I DJB

DVERI i Zavetnici kritikovali su juče odluku Beograda da u UN podrži rezoluciju u kojoj se Rusija optužuje za agresiju. Zavetnici smatraju da je tim činom vlast narušila princip vojne i političke neutralnosti i ugrozila prijateljske i viševekovne odnose sa Moskvom.

Za Dveri je glasanje za rezoluciju protiv Rusije neprijateljski čin i ova stranka je Ambasadi Rusije u Beogradu predala pismo izvinjenja povodom odluke Srbije.

Pokret Dosta je bilo smatra da priključivanje Srbije zemljama koje su u UN usvojile rezoluciju o agresiji na Ukrajinu predstavlja "ogromnu grešku koja bi mogla mnogo da nas košta u naporima da odbranimo KiM".

Pratite nas i putem iOS i android aplikacije

Pratite vesti prema vašim interesovanjima

Novosti Google News

Komentari (0)

KOJA JE CENA SLOMLJENOG DEČJEG SRCA? Kako su Hrvati, Bugari i Slovenci rasplakali mališane iz Srbije