ROBIJAŠI IZ GVANTANAMA: Trećina bivših zatvorenika nema rešen status
OKO 30 odsto bivših zatvorenika u Gvantanamu koji su preseljeni u treće zemlje nije dobilo pravni status, zbog čega je moguća njihova deportacija, pokazuju podaci nove analize organizacije za zaštitu ljudskih prava Ripriv.
Foto: Tanjug/AP
Od više stotina muškaraca puštenih iz Gvantanama, otkako je zatvor prvi put otvoren pre 20 godina, oko 150 je poslato u trecće zemlje u okviru bilateralnih sporazuma uz posredovanje SAD, jer se smatralo da su njihove matične zemlje opasne za povratak, preneo je britanski list “Gardijan”.
SAD su se obavezale da će ih prebaciti na human način koji bi obezbedio rehabilitaciju nakon više godina provedenih u zatvoru i u mnogim slučajevima, mučenja bez optužnice.
Ali mnogi ostaju u pravnom vakumu, bez mogućnosti da rade ili da se ponovo ujedine sa svojim porodicama. Drugi su prisilno vracćeni u opasno okruženje.
Podatke je iznela organizacija za zaštitu ljudskih prava Ripriv, koja pomaže bivšim pritvorenicima i ilustruje kako bezakonje koje je obeležilo zatvor od početka može pratiti osobe godinama nakon puštanja na slobodu.
Analiza pokazuje da oko 45 muškaraca nije dobilo boravišne papire nakon preseljenja.
BONUS VIDEO: POČELO PRIMIRJE, SLIKE RATA OSTAJU: Izrael i Hamas proglasili pobedu, žrtve bez utehe
VELIKO UPOZORENjE VUČIĆA: Za godinu i po dana suočićemo se sa velikim ratom, niko više ne želi da sluša drugu stranu
PREDSEDNIK Srbije Aleksandar Vučić rekao je danas, na forumu "GLOBSEC BELTALKS: Beogradski ekonomski razgovori", da više nema racionalnosti u međunarodnoj politici i da se uskoro sprema veliki sukob.
09. 12. 2025. u 20:57
NOVO REŠENjE ZA UKRAJINU: Evropa pravi plan u slučaju da se SAD povuku iz konflikta
EVROPSKE diplomate pripremaju scenario podrške Ukrajini u slučaju povlačenja SAD iz konflikta, prenosi Blumberg, pozivajući se na izvore.
07. 12. 2025. u 13:19
Završio glumu, pa radio na mešalici, rat ga udaljio od ljubavi - životni put Jova Maksića
DETINjSTVO glumca Jova Maksića oblikovalo se u maloj seoskoj sredini podno Dinare, u selu Plavno kod Knina, gde je porodica živela zbog očevog svešteničkog službovanja. Rani period života opisuje kao vreme potpune slobode i radosti, kada je gotovo čitavo selo bilo prostor za igru i maštarije. U takvoj atmosferi formirala se njegova emotivna struktura — vezanost za zajednicu, toplina porodičnih odnosa i zahvalnost za jednostavne stvari.
07. 12. 2025. u 11:41
Komentari (0)