LAŠET "KRUNI" KREDIT ANGELE: Demohrišćani u vrtoglavom padu rejtinga dok njihov kancelarski kandidat niže skandale
BRUKA za brukom, skandal za skandalom, kao na pokretnoj traci vukli su se "repovi" za Arminom Lašetom, kancelarskim kandidatom nemačkih demohrišćana, koji bi, u septembru mogao da nasledi Angelu Merkel.
Angela Merkel sa Arminom Lašetom posle velikih poplava / Foto AP
Imao je ovaj premijer pokrajine Severne Rajne-Vestfalije razne političke gafove, ali je smejanje dok se predsednik Frank-Valter Štajnmajer kojim se obraćao postradalima od katastrofalnih poplava bilo bez presedana.
Lašet je već ranije zaradio nadimak "teflonski političar", jer se sve od njega odbija, svaka sramota sklizne bez posledica. Ovoga puta bruka se zalepila da ostane. Nemačka nacija jedva da se i pita o čemu li je govorio demohrišćanski kancelarski kandidat pa mu je bilo toliko smešno. Ova ga senka prati već danima i ostaće tu sve do parlamentarnih izbora, 26. septembra, ističu analitičari.
A, njima se ne piše dobro ni Lašetovoj partiji, ali ni Zelenima, čija se kandidatkinja Analena Berbok, u startu vinula nebu pod oblake pa je već izgledalo da će posle Angele, biti Analena. Najjača i decenijama vladajuća Hrišćansko-demokratska unija (CDU) nema ni trećinu biračkog tela, jedva oko 28 procenata, kažu najnovije sondaže javnog mnjenja. Posle nje su Zeleni, koji u ovom trenutku imaju 19 odsto.
Domaći mediji konstatuju: šta će biti posle izbora krajnje je neizvesno. Ono što se sigurno zna, to je da neće biti sigurnosti. One, koju je punih 16 godina i Nemcima, ali i Evropi pružala Merkelova. A izvesno je i da dve glavne stranke, CDU i SPD (Socijaldemokratska partija) neće moći komotno da formiraju vladu.
Samo 26 odsto Nemaca, naime, veruje da je Lašet, dobar menadžer u vreme kriza, pokazalo je najnovije istraživanje koje je naručio ugledni dnevnik "Špigl". Prema anketi, prvi pokazatelj kako će katastrofa možda uticati na septembarske izbore je podatak da 41 odsto Nemaca smatra da je Lašetov izazivač socijaldemokrata i ministar finansija Olaf Šolc dobar menadžer u vreme kriza, iako njegova stranka ima podršku samo 16 osto birača.
Lašeta, koji je i šef Demohrišćanske stranke, kao da cela situacija nimalo ne zabrinjava. Pojedini nemački mediji pišu da je to verovatno posledica "teflonskog" stava, odnosno, devize: "Ma šta uradio, sutra je novi dan".
U tom stilu, u četvrtak je najavio da će pokrajina na čijem je čelu obezbediti 200 miliona evra za postradale u poplavama koje su više od 170 Nemaca koštale života. Berlin će, prema prethodnim najavama, tu sumu duplirati, pa će građanima biti isplaćeno 400 miliona, kako Lašet obećava, što je pre moguće, po hitnoj proceduri. Da se spase šta se spasti može... I u kućama postradalih i u CDU koja se sprema na izbore za manje od mesec dana, sa nikada nižim rejtingom.
SIN ZARAĐIVAO NA MASKAMA
JEDAN od "bisera" Armina Lašeta novijeg datuma je unosan dil sa maskama za zaštitu od virusa korona koji je sklopio njegov sin Johanes, kao influenser. Onda je tata, ugovorom "teškim" 38,5 miliona evra, za potrebe Severne Rajne-Vestfalije najpre naručio nekoliko miliona zaštitnih kecelja, a onda još desetine miliona maski.
Preporučujemo
IRAN ŽESTOKO ODGOVORIO NAKON TRAMPOVOG GOVORA: Uporedili ga sa nacistom Gebelsom
25. 02. 2026. u 09:41
TRAMP ŽESTOKO PRETIO IRANU, POMENUO I SRBIJU: Američki predsednik oborio rekord, govorio skoro dva sata pred Kongresom
AMERIČKI predsednik Donald Tramp postavio je rekord u najdužem govoru o stanju nacije, koji je trajao jedan sat i 50 minuta, nadmašivši rekord koji je Bil Klinton postavio tokom svog poslednjeg obraćanja 2000. godine.
25. 02. 2026. u 07:31
VAŠINGTONU STIGLO UPOZORENjE: Ne pokušavajte da narušite naše odnose sa Moskvom
BELORUSKI predsednik Aleksandar Lukašenko izjavio je danas da je na početku pregovora između Belorusije i SAD upozorio Vašington da ne pokušava da naruši odnose između Minska i Moskve.
16. 02. 2026. u 15:09
"NEMA KO DA NASEČE DRVA": Rusko selo izgubilo skoro sve muškarce u ratu u Ukrajini
U RIBARSKOM selu Sedanka, na ruskom dalekom istoku, svakodnevni život je bio težak i pre rata u Ukrajini. Većina kuća nema osnovnu infrastrukturu, kao što su voda, unutrašnji toaleti ili centralno grejanje, iako zimske temperature često padnu i na -10 stepeni Celzijusa.
24. 02. 2026. u 09:43
Komentari (0)