VIŠE JE RAZLOGA: Četiri države već 20 godina odbijaju da uvedu evro
DVADESET godina nakon uvođenja evra neke evropske zemlje još nisu voljne da se pridruže monetarnoj uniji.
Foto: Depositphotos
Iako su u obavezi da uvedu evro, Švedska, Češka, Mađarska i Poljska odlučile su se na odlaganje na neodređeno vreme.
Postoje različiti ekonomski, politički, pravni, sociološki, pa čak i emocionalni razlozi za takvu odluku, piše u svojoj analizi Hrvatska narodna banka (HNB), prenosi Poslovni dnevnik.
U publikaciji Pregledi, pod nazivom "20. godišnjica evra: zašto se neke zemlje još ne žele pridružiti?", čiji su autori Milan Deskar-Škrbić i Davor Kunovac navodi se ključni ekonomski argument protiv uvođenja evra u tim zemljama – trošak gubitka monetarnog suvereniteta.
Devetnaest država članica Evropske unije (od njih dvadeset sedam) uvelo je zajedničku valutu i pristupilo evrozoni. Od preostalih osam država članica EU-a izvan evrozone njih tri, Bugarska, Hrvatska i Rumunija, iskazale su veliki interes za pristupanje evropskom valutnom mehanizmu (ERM II) i uvođenje evra u skoroj budućnosti.
Te zemlje, a posebno Hrvatsku, obeležava visok stupanj finansijske evroizacije. Zbog toga su privatni i javni dug u tim zemljama vrlo osetljivi na kursni rizik, a mogućnosti za autonomnu monetarnu i kursnu politiku u tim su zemljama već prilično ograničene.
U tom se smislu za te tri zemlje uvođenje evra čini održivim i opravdanim izborom politike, navodi se.
Preostalih pet evropskih zemalja, piše u publikaciji, ne želi da se odrekne svog monetarnog suvereniteta. Danska, na primer, nije po zakonu je u obavezi da uvede evro (klauzula o izuzimanju). S druge strane, Švedska i preostale tri nove države članice - Češka, Mađarska i Poljska, po zakonu su u obavezi da uvedu evro u određenom trenutku. Međutim, te su zemlje odlučile odgoditi na neodređeno vrijeme taj proces.
- Različiti su razlozi zbog kojih te države još uvek ne žure s uvođenjem evra. Neki od njih su političke, neki sociološke, a neki emocionalne prirode. Iako su svi vrlo važni, a katkad krucijalni u stvaranju stajališta o pristupanju monetarnoj uniji, ti razlozi nisu u fokusu našeg interesa. Nas u ovom radu zanima ključni čvrsti ekonomski argument protiv uvođenja evra u četiri države članice izvan evropodručja, a to su mogući veliki troškovi - navode autori.
U radu se navodi da se agumenti protiv uvođenja evra mogu podeliti u tri grupe. Prva je značenje kursa kao faktora stabilizacije odnosno rasta, što, ističe se, može biti privlačno u zemljama s niskim nivoom evroizacije kao što su Poljska, Mađarska i Češka, u kojima evroizacija kredita iznosi oko 10 do 25 odsto. S druge strane, u zemljama poput Bugarske, Hrvatske i Rumunije snažna depresijacija lokalne valute mogla bi da ugrozi finansijsku stabilnost zbog visokog nivoa evroizacije (40 do 60 odsto) i primene valutne klauzule.
- Imajući na umu da još uvek postoje određene neizvesnosti vezane uz budućnost evropodručja, neke od četiri država članica izvan evropodručja odlučile su se na takozvani ‘čekaj i vidi’ pristup (Binzer Hobolt i Leblond, 2009.) - navodi se u analizi HNB-a.
Zaključuje se da uvođenje evra ne bi dovelo do značajnih troškova u smislu stabilizacijskih politika i privrednoh rezultata.
Kao što navodi Darvas (2019.), u privrednom smislu četiri države članice izvan evrozone mogle bi da imaju dobre rezultate i unutar i izvan evrozone.
Zbog toga se njihova nesklonost ulasku u monetarnu uniju ne temelji na čvrstim ekonomskim razlozima, već na širem socijalnom i političkom kontekstu.
Na kraju, istorija rasprava o uvođenju evra u tim zemljama upućuje na to da bi neka buduća kretanja mogla vrlo lako prevagnuti u prilog uvođenja evra, barem u novim državama članicama, piše u zaključku HNB-ove analize.
(Sputnjik)
Preporučujemo
JOŠ JEDAN DOKUMENT U NIZU: Višegradska grupa i Austrija uputile Uniji novi non pejper
02. 06. 2021. u 18:20
BAJDEN I DžONSON SE GROHOTOM SMEJALI: Pomenuli supruge, pa se našalili na svoj račun
10. 06. 2021. u 19:06
POLOVNI HRVATSKI "RAFAL" SE POKRAVIO ČIM JE POLETEO: Hitno morao da prekine let
JEDAN od borbenih aviona „Rafal“ Hrvatskog ratnog vazduhoplovstva morao je u četvrtak da prekine planirani let zbog tehničkih problema koji su se pojavili pri poletanju.
16. 01. 2026. u 21:12
OVO JE GLAVNI UDARAC ZA NATO I KIJEV: U napadu „orešnikom“ uništena fabrika od velikog značaja (VIDEO)
NAPAD „orešnikom“ onesposobio je Lavovsku državnu fabriku za popravku aviona, saopštilo je Ministarstvo odbrane Rusije.
12. 01. 2026. u 15:27
Šta znači kad je na Krstovdan VEDRO I VETROVITO
KRSTOVDAN, koji se obeležava 18. januara, jedan je od onih praznika u srpskoj tradiciji koji tiho, ali snažno povezuje veru, prirodu i čoveka. Iako često ostaje u senci Bogojavljenja, Krstovdan u narodnom pamćenju nosi jednaku simboliku, kao dan kada se sudbina godine “zapečati”, a voda, vetar i nebo postaju glasnici onoga što dolazi.
18. 01. 2026. u 11:39
Komentari (0)