O SVEMU JE IMAO PRAVU REČ: Odlazak Dejana Čavića (1934 - 2025), svestranog umetnika Atelje 212
U DUBOKOJ starosti ovog vikenda preminuo je glumac, reditelj, prevodilac i esejista Dejan Čavić (1934-2025).
foto Vikipedija
Svestrani umetnik završio je glumu na Akademiji za pozorišnu umetnost u Beogradu (u klasi profesora Raše Plaovića), a stalni član Ateljea 212 postao 1961. godine i u ovoj kući ostao do odlaska u penziju 1996. godine.
Iza sebe je ostavio više od sto uloga u teatru, dvadesetak na filmu i televiziji i preko 300 u radio-dramama. Režirao je u pozorištu i na radiju, preveo tridesetak drama sa engleskog jezika, a bavio se i pedagoškim radom na Akademiji umetnosti BK Univerziteta. Tokom dve decenije u matičnoj kući nalazio se na rukovodećim pozicijama: kao operativni direktor, pomoćnik upravnika i v. d. upravnika.
- Bili smo bliski, posećivali smo se. Pozvan sam i na njegov devedeseti rođendan koji je slavio dva dana kasnije. Tog jutra je, nažalost, u stanu polomio kuk - priseća se glumac Milan Caci Mihailović, posvećeni hroničar Ateljea 212. - Bistre pameti do samog kraja. Često smo razgovarali telefonom. Lepo ga je bilo čuti, o svemu je imao pravu reč. Igrali smo u mnogim predstavama zajedno. Od moje prve u Ateljeu ("Malvina" Mirka Kovača) do "Korešpodencije" koja je trajala dvadeset dve godine. Trebalo je da budem i u njegovoj podeli 1973, u predstavi koju je želeo da režira, sa Cigom Jerinićem i Borom Stjepanovićem u ansamblu. Ipak, ova predstava nije izašla. Inače, mnogo se pričalo o njegovim počecima u Sarajevu, kad je kao mlad igrao Hamleta...
foto Printskrin
Posle studija u Beogradu, Čavić je završio postdiplomske studije na Univerzitetu Šekspir u Ermingemu, Stratford na Ejvonu, a studirao je i anglistiku u Beogradu. Širokog znanja i iskustva, preveo je i četiri Pinterove drame ("Rođendan", "Revija", "Patuljci", "Tišina"), bio je i član žirija prva dva festivalska izdanja Bitefa. U poznijim godinama posvetio se i pedagoškom radu kao profesor glume i dikcije na BK Akademiji umetnosti.
Iz njegovog bogatog glumačkog opusa izdvajaju se uloge u Šekspirovim delima (Hamlet, Oberon, Marko Antonije), kao i u dramama sa potpisom Krefta, Torkara, Hermana Vouka, Pintera,Pitera Vajsa, Joneska... U matičnom pozorištu postavio je na scenu predstave "Rođendan", "Srećan događaj" i "Ludilo udvoje".
Režirao je i dvadesetak radio-drama, igrajući istovremeno na filmu i televiziji. Između ostalog, u popularnim serijama "Ceo život za godinu dana", "Babino unuče", "Povratak otpisanih", "Svetozar Marković", "Bolji život",
Dejan Čavić dobitnik je vanredne Sterijine nagrade za kulturu scenskog govora, Plakete Radio Beograda i Plaketa Grada Beograda.
Glumačka moderna
NAPISAO je Čavić i nekoliko knjiga značajnih za istoriju našeg teatara: "Urbana glumačka moderna Ateljea 212: 1956-1981", "Triptih o pozorištu", zbirku kratke proze "Snohvati: među snom i na javi", stručnu monografiju "Predstava pozorišta", "Upotreba glasa: od umeća govorenja ka umetnosti glume", katalog "Novi Sad kroz 36 kadrova".
Preporučujemo
GLUMAC DAO OBEĆANjE: Aleksandar Kojić dobio nagradu za monodramu Radoša Bajića (FOTO)
09. 12. 2025. u 22:10
VELIKO UPOZORENjE VUČIĆA: Za godinu i po dana suočićemo se sa velikim ratom, niko više ne želi da sluša drugu stranu
PREDSEDNIK Srbije Aleksandar Vučić rekao je danas, na forumu "GLOBSEC BELTALKS: Beogradski ekonomski razgovori", da više nema racionalnosti u međunarodnoj politici i da se uskoro sprema veliki sukob.
09. 12. 2025. u 20:57
NOVO REŠENjE ZA UKRAJINU: Evropa pravi plan u slučaju da se SAD povuku iz konflikta
EVROPSKE diplomate pripremaju scenario podrške Ukrajini u slučaju povlačenja SAD iz konflikta, prenosi Blumberg, pozivajući se na izvore.
07. 12. 2025. u 13:19
Završio glumu, pa radio na mešalici, rat ga udaljio od ljubavi - životni put Jova Maksića
DETINjSTVO glumca Jova Maksića oblikovalo se u maloj seoskoj sredini podno Dinare, u selu Plavno kod Knina, gde je porodica živela zbog očevog svešteničkog službovanja. Rani period života opisuje kao vreme potpune slobode i radosti, kada je gotovo čitavo selo bilo prostor za igru i maštarije. U takvoj atmosferi formirala se njegova emotivna struktura — vezanost za zajednicu, toplina porodičnih odnosa i zahvalnost za jednostavne stvari.
07. 12. 2025. u 11:41
Komentari (0)