MASKE S JAVE, ZMAJ SA BALIJA: Predmeti iz Indonezije obogatili zbirku Adligata (FOTO)

V.C.S.

28. 02. 2024. u 20:04

IZ Indonezije u Udruženje za kulturu, umetnost i međunarodnu saradnju Adligat (Muzej knjige i putovanja, Muzej srpske književnosti) prvi put su javnosti prikazani zbirka od četrdeset maski, dva umetnički rađena kovčega, dva zmaja, jedna skulptura mitološke ptice garuda i više stotina knjiga, između ostalog i deo biblioteke značajnog indonežanskog pisca Gunavana Muhameda.

МАСКЕ С ЈАВЕ, ЗМАЈ СА БАЛИЈА: Предмети из Индонезије обогатили збирку Адлигата (ФОТО)

Adligat

Tokom indonežanske večeri, održan je koncert tradicionalne muzike grupe Dvipantara, a služeni su i kulinarski specijaliteti iz ove daleke zemlje. Publiku su pozdravili M. Čandra Vidja Juda, ambasador Indonezije u Srbiji i Slobodan Marinković, doskorašnji ambasador Srbije u Indoneziji.

Umetnici Rio Rinaldo Putra, Kamila Daren i Surja Dandes doneli su iz Indonezije tradicionalne instrumente i dočarali atmosferu dalekog arhipelaga.

U ime Društva prijatelja Srbije i Indonezije "Nusantara", sekretar društva Marko Jelić uručio je poštansku marku objavljenu povodom 20 godina od osnivanja društva ličnostima koje su značajno doprinele unapređenju bilateralnih i kulturnih odnosa Srbije i Indonezije u prethodnom periodu.

Predmeti koji su izloženi sakupljani su pet godina. U Džakartu su slati iz Nepala, Šri Lanke, Maldiva, Malezije, ali je najveći deo stizao iz raznih krajeva Indonezije zahvaljujući razgranatoj mreži prijatelja i donatora Adligata u ovoj zemlji. Udruženje Adligat ima svoje članove i ogranke u čak četrdeset zemalja sveta.

Iz Indonezije su stigle i dve slike Jusa Rizala: "Polje" i "Lice". Jus Rizal spada u najznačajnije umetnike moderne indonežanske umetnosti. Izlagao je u prestižnoj Nacionalnoj galeriji u Džakarti, ali i u Maleziji, SAD, Turskoj, Letoniji. Član je Adligata.

U Beograd je pristigao i deo biblioteke, 150 knjiga, mnoge sa posvetama, književnika Gunavana Muhameda (1941.), indonežanskog pesnika, esejiste, novinara, književnika, režisera pozorišnih komada, prepoznatljivog po borbi za slobodu govora i ljudska prava. Osnivač je pozorišta i udruženja građana "Salihara". Studirao je psihologiju na Univerzitetu Indonezija, politikologiju u Belgiji, a bio je i stipendista fondacije "Nimen" na Univerzitetu Harvard, gde mu je dodeljena prestižna nagrada "Luiški lavovi" za kategoriju savesnost u novinarstvu (1997).

Stigli su i darovi Ivana i Čeri Hadisubroto. Ivan Hadisubroto je kolekcionar, bio je direktor prve, najveće i najznačajnije reklamno-markentinške agencije Binamark. Njegova supruga Čeri Hadisubroto je dugo bila jedna od pet najznačajnijih i najpoznatijih kuvara u zemlji. Njen kuvar kineske kuhinje godinama se nalazi u samom vrhu najboljih kulinarskih izdanja u Indoneziji. Ivan Hadisubroto je poslednjih pedeset godina sakupljao maske. Četrdeset izuzetnih primeraka starih između 50 i 70 godina ovaj bračni par je poklonio Adligatovom Muzeju knjige i putovanja. Većina maski su sa ostrva Jave i služe za izvođenje ritualnih plesova.

Igrači zubima uhvate žicu koja drži masku, a veruje se da tog momenta duh koga plesač podražava zaposedne plesača, kao u filmu "Maska".

Buljavi, crveni i crni karakteri su često demoni, a ponekad obični duhovi iz sveta senki koji lako ulaze u konflikte. Imaju nadljudske moći ali su svi suviše direktni i govore sve što im je na pameti, što nije cenjeno na Javi. Direktnost i brutalno-banalna iskrenost, a naročito javno iskazivanje besa, smatra se nezrelim, pa takve maske nemaju naočite crte lica i obojene su u demonske boje, zbog ljutnje koju pokazuju. Njihova suprotnost su likovi prikazani maskama blagih izraza i detaljne izrade, sitnijih očiju, blede puti.

Ovom donacijom Srbija je dobila najveću muzejsku zbirku javanskih maski u jugoistočnoj Evropi. Maske sa inicijalima označavaju poznate majstore-umetnike, što ih čini naročito vrednim. Među maskama su i dve afričke i jedna tibetanska koja služi za plašenje zlih duhova.

Zmaj sa Balija je vladar podzemlja koji obitava u trbuhu svete planine, simbol najsavršenije božanske životinje. Donosi zdravlje, sreću, uspeh i snagu.

Balinežanska statua garude u duborezu, obojena prirodnim bojama, potiče iz šezdesetih godina dvadesetog veka. Mitološka ptica garuda je simbol Indonezije i Tajlanda. Prevozno sredstvo božanstva Višnu i spasitelj ljudi.

Adligat

Indonežansko veče u Adligatu

Crveni balinežanski kovčeg za odlaganje dragocenosti sa rezbarenim zmajem sa Lomboka izrađen je od laganog bambusa i pokriven lišćem lontar palme, koja se najčešće koristi za izradu svitaka i rukopisnih knjiga. Kovčeg oblikom podražava tradicionalne kuće naroda Sasak. Specifičan oblik poklopca, odnosno krova, simbolizuje stremljenje ka božanskom i harmoniji sa ljudima. Srednji izdignuti rog predstavlja odnos čoveka sa Bogom, a produženi krov ispred i iza kuće predstavlja dobre međuljudske odnose. Ukrašen je motivima svetog trojstva, božanskog, oca i majke. Minijaturna vrata na vrhu su tu da ukažu na neophodno poštovanje i skrušenost prema precima koji su u toj kući živeli, ali i poštovanje prema domaćinu.

U 18. veku su ovakve kutije postale popularne za odlaganje vrednih stvari, rukopisa, ritualnih potrepština, dok ih na pojedinim ostrvima koriste za smeštaj lobanja najbližih srodnika. Često su prvi poklon koji dobijaju mladenci, naročito u zajednicama u kojima se za njih gradi tradicionalna mladenačka kuća.

Kavez za ptice pevačice nastao je pedesetih godina prošlog veka na Javi, među poznatim ljubiteljima ptica i golubarima. Stara javanska arhitektura je podrazumevala dugačke verande na kojima se na svakih nekoliko metara nalazili kavezi sa pticama pevačicama. One uveseljavaju ukućane i donose dobru energiju.

Pratite nas i putem iOS i android aplikacije

Pratite vesti prema vašim interesovanjima

Novosti Google News
OVO JE ČOVEK KOJI JE U NIŠU NEUTRALISAO TONU TEŠKU AVIO-BOMBU SA 430 KG EKSPLOZIVA: To isto je radio 2011. u Kragujevcu i 2013. na Dorćolu

OVO JE ČOVEK KOJI JE U NIŠU NEUTRALISAO TONU TEŠKU AVIO-BOMBU SA 430 KG EKSPLOZIVA: To isto je radio 2011. u Kragujevcu i 2013. na Dorćolu

AKO igde postoji "vaga" za merenje snage ljudskog duha, koliko li bi na njenoj skali težila ona koju ima deminer Mihailo Marinković (48), iz Pančeva, pripadnik Sektora za vanredne situacije MUP Srbije? Koliko bi na njen tas stalo njegove odvažnosti, staloženosti, potpune koncentracije..., u trenutku dok je, minule nedelje u Nišu, sam prilazio neeksplodiranoj avio-bombi teškoj 1.000 kilograma koja nosi 430 kilograma eksploziva, zaostaloj iz NATO agresije?

27. 04. 2024. u 07:00

Komentari (0)

RUSIJA JE ZGROŽENA: Ovo je najnoviji uslov za Ruse da bi učestvovali na Igrama Pariz 2024