U VEČNOM KRUGU ŽIVOTA: O knjizi dr arh. Dragane Milovanović posvećenoj spomeničkoj arhitekturi Bogdana Bogdanovića

Miljana Kralj

11. 04. 2023. u 16:19

GOVORITI o Bogdanu Bogdanoviću kao graditelju a pritom ne spomenuti Bogdana Bogdanovića kao pisca, filozofa, skulptora... gotovo je nemoguće. Čak nije ni uputno. Jer, bez svega što je deo ove kompleksne ličnosti, ne može se u celosti razumeti njegova arhitektura.

У ВЕЧНОМ КРУГУ ЖИВОТА: О књизи др арх. Драгане Миловановић посвећеној споменичкој архитектури Богдана Богдановића

Foto promo

Ovo tvrdi dr arh. Dragana Milovanović, čija će knjiga "Na krilima jutra: filozofsko-skulptorski opus spomeničke arhitekture Bogdana Bogdanovića" biti promovisana večeras u 18 časova u Univerzitetskoj biblioteci "Svetozar Marković". Na beogradskom Arhitektonskom fakultetu autorka je magistrirala i doktorirala, upravo pod mentorstvom profesora Bogdanovića, a potom blisko sarađivala sa njim upravo u radu na ovom delu.

- Moram da priznam da nije bilo nimalo lako upoznati ga i razumeti - piše Milovanovićeva u uvodu knjige o profesoru koji joj je vremenom postao i prijatelj, kao i njegova supruga Ksenija Atanasijević Bogdanović. - Doza tajanstvenosti koja zrači iz svakog kamena ugrađenog u njegovu sakralnu arhitekturu, iz svake reči u njegovim brojnim knjigama, intrigira, uvlači vas u jedan, za naše vreme i naš sistem prepoznavanja stvarnosti, neverovatan svet, ali svet koji je veoma blizak najdubljim slojevima našeg bića.

U bogato ilustrovanoj knjizi o Bogdanovićoj spomeničkoj arhitekturi, u desetak poglavlja, autorka se upustila u potragu za skrivenom suštinom devetnaest memorijala, koji su nastajali još od ranih pedesetih godina 20. veka, kada je, još kao mladi stvaralac, podigao prvenac - "Spomenik jevrejskim žrtvama na Sefardskom groblju u Beogradu". U knjizi su spomenici razvrstani po tipu i vremenu nastanka, a povezuje ih nekoliko ključnih pojmova vezanih za ovaj deo kreativnog opusa neumornog graditelja. Tačnije, Milovanovićeva ih sagledava kroz svet arhitektonskih simbola, koje objašnjava:

- Kategoriju koju prepoznajemo kao arhitektonski simbolički jezik čini prepletaj reči, brojeva likova,... a tamo gde, recimo, metafora kao reč ili lik ne može da iskaže suštinu neke kosmičke pojave ili stanja postojanja, "uskače" mit sa svojim alegorijama koje dosežu do najdubljih slojeva naše svesti i omogućavaju nam da prepoznamo poslatu poruku.

Pa tako Kapiju na Sefardskom groblju, koja prema njenim rečima sa punim pravom može poneti ime "Na krilima jutra", Milanovićeva povezuje sa ženskim kosmičkim principom, odnosno simbolikom Boginje majke, kao i simbolom otvora za prolaz... A kako tvrdi, već ovaj prvi hram sublimira "ogromnu energiju, koja povezuje celokupno Bogdanovićevo graditeljsko stvaralaštvo pod zajedničkim motom: život je jači od smrti".

Nebeske kapije, kako dalje analizira autorka knjige, u različitim oblicima pojavljuju se i u Svetilištu posvećenom srpskim i albanskim partizanima u Kosovskoj Mitrovici, Spomeniku žrtvama fašizma, u parku borbe i pobede u Čačku, Spomeniku na brdašcu Nebraku kod rečice Popina blizu Trstenika. Žena, kao Boginja majka, sveštenica, ili ritualna plesačica, simbolički je prisutna u Prilepu, u kompleksu posvećenom palim borcima pokreta otpora, na Ratničkom groblju u Štipu, kao i spomenicima kod Travnika i Bihaća, i u Leskovcu, Beranama, Vukovaru, Sremskioj Mitrovici, Vlasitincu. Muški princip, heroja, ratnika, poluboga, ugradio je u Memorijal u Beloj crkvi, u Adonisov oltar u Internacionalnom parku skulptura u Labinu, Spomenik poginulim u ratovima za oslobođenje od 1804. do 1945. u Knjaževcu...

Najpoznatiji Bogdanovićev spomenik je onaj u Jasenovcu, monumentalni cvet, drvo besmrtnosti, kojim je obeležio to mesto boli, patnje i zločina. U ovom poglavlju Milovanovićeva navodi reči autora o tom Cvetu obećane nade:

- Žrtvama koje su morale stradati samo zbog etničkog, rasnog, konfesionalnog ili političko-filozofskog predznaka obećao sam povratak u večni krug života - zapisao je Bogdan Bogdanović.

MONOGRAFIJE, NAUČNI RADOVI....

DO sada je dr arh. Dragana Milovanović objavila dve samostalne monografije: "Arhitektura Megalita" i "Simbolizam Kapije", priloge u monografijama grupe, kao i nekoliko desetina tekstova u stručnim časopisima i u publikacijama sa međunarodnih naučnih skupova. Bila je deo autorskih timova na realizaciji mnogih projekata memorijalnih kompleksa i zaštite spomenika kulture. Samostalno je izradila desetak projekata spomen-kompleksa, koji su realizovani. Dobitnica je treće nagrade na Konkursu za spomenik ratnicima iz dva svetska rata u Azanji.

Pratite nas i putem iOS i android aplikacije

Pratite vesti prema vašim interesovanjima

Novosti Google News

Komentari (0)

Nova dimenzija života u delu Beograda koji se budi iz sna