PUKLA TIKVA NASRED CVETNOG TRGA: "Čišćenje" teksta predstave, na zahtev "odozgo", nije moglo da izmeni osnovni politički karakter same drame

D.Matović

28. 03. 2023. u 17:11

UMETNIČKO VEĆE JDP je odlučilo da se predstava "Kad su cvetale tikve" neće skidati sa repertoara, ali će doživeti izvesne korekcije. Izveštavajući o tome komuniste JDP, kako piše u jednom novinskom izveštaju, Stupica je rekao da će biti korigovana ona mesta "koja su mogla da pobude neželjene asocijacije". Reditelj predstave Boro Drašković je dodao da nije reč ni o kakvim pojašnjavanjima ili suštinskim promenama u koncepciji izvođenja Mihailovićevog dela, već o naporu da se iz predstave uklone mesta za koja se pretpostavlja da stvaraju nesporazume.

ПУКЛА ТИКВА НАСРЕД ЦВЕТНОГ ТРГА: Чишћење текста представе, на захтев одозго, није могло да измени основни политички карактер саме драме

Fotografije: Stevan Kragujević, Arhiva Slobodana Rankovića i dokumentacija "Novosti"

Pokazalo se, međutim, da to "čišćenje" teksta, izvršeno vrlo neodlučno i sa nizom svakojakih kompromisa, nije moglo da izmeni osnovni politički karakter same drame, koji je bio i ostao, ne samo u pojedinostima, vrlo drastičnim, uostalom, nego u celini, po načinu uobličavanja i interpretacije prikazane materije, u suprotnosti sa istorijskim činjenicama, u nesaglasnosti sa osećajem časti i dostojanstva našeg revolucionarnog kretanja u tim teškim iskušenjima naše revolucije, napisao je jedan od komentatora nakon što je pogledao izmenjenu predstavu i dodao:

- I pored svog brisanja i doterivanja, i ovako frizirana, drama daje pogrešnu, tendeciozno izvitoperenu sliku događaja iz 1948. Kroz jednu tobože naivnu dramsku priču o sudbini jednog bokserskog šampiona sa Dušanovca, koji se, istina, politikom ne bavi, ali se utoliko žešće prema političarima odnosi sa prezirom i negodovanjem, u drami se, sa mnoštvom insinuacija, a bez ijednog valjanog argument, pljuje i gazi po svemu onome što je, u tim sudbonosnim danima naše revolucije bilo svetlo, u duhu humanističkog shvatanja i izgrađivanja socijalističkog društva, čisto i zračno u svom ljudskom i političkom cilju.

Muzej pozorišne umetnosti

Tekst potpisa

VLAST TRAŽI DA SAMI SEBE ZABRANE

- GRADSKI komitet Beograda nije hteo da "skine" predstavu, nego je tražio da to urade glumci - ispričao je u jednom intervjuu glumac Ljuba Tadić. - To je jedna gola perfidija u našem zivotu, svih koji smo tu bili. Pa ko bi bio lud da "skine" tako uspešnu predstavu, ko bi bio lud od glumaca da glasa protiv samog sebe kad je napravio tako lepe uloge, kad su napravili jednu tako lepu predstavu? To je jedna neprirodna situacija, ali je proces trajao do te mere dugo. Mi smo se borili za svoj projekat, a s druge strane se, opet, razvijala jedna situacija da je tadašnji upravnik JDP Bojan Stupica pravio ručak u Jugovu za Kardelja i gospođu Kardelj, na tom ručku bio je i Ljubiša Jovanović sa svojom suprugom. U Jugovu se nešto govorilo i o "Tikvama" - niko nije mogao da dozna tačno šta, sem što sam doznao od pokojnog Ljubiše da će se predstava "skinuti", ali ne tako brzo. Igraće se u decembru, na primer, da kažem dva puta, neko će se razboleti pa će jedna predstava biti otkazana, pa će druga predstava da se igra, pa će u sledećem mesecu opet da se stavi, pa opet će se neko razboleti. A ja pitam: "A ko će se to, gos'n Ljubiša, razboleti?", a on kaze: "Pa ja, naravno". Šta sam još otkrio? Da oni koji su u kući pozorišnoj a nisu bili u tom projektu, bili su protiv tog projekta. Jer nisu igrali predstavu. Te sujete, te taštine, te pakosti postoje. Ali, ima i nešto najstrašnije, to moram reci, to je da je vlast tražila od ljudi da sami sebe zabranjuju. To je nešto najstrašnije što se događalo.

 

Autor ovog osvrta, koji je potpisao inicijalima, još dodaje:

- Što je najgore, to nerazumevanje istorijskog zbivanja, ta afirmacija onoga što je za osudu i osuda onoga što je za afirmaciju, - ako je to samo nerazumevanje?! - obavlja se u drami, po dobro poznatim i lukavim receptima, u ime nekog tobož nezainteresovanog humanizma, koji nasilno trga spone između čoveka i onoga što on radi, između njegove ljudske prirode i neljudskih ciljeva njegove društvene i političke angažovanosti. Na tako karikaturalno izvitoperenom shvatanju humanizma autor je nagradio svoju konzervativno-birokratsku kritiku naše istorijske 1948. Ono što najviše čudi, to je da se jedno takvo delo, koje, u stvari, brani staljinističku politiku gaženja nezavisnosti i slobode, a prlja i osudjuje one koji su imali revolucionarne snage, pameti i časti da se tim pritiscima sa pozicije sile odupru, uopšte moglo naći na repertoaru jednog pozorišta koje je oduvek imalo visok društveni i politički kriterij.
Ispod ovog teksta je objavljeno:
DRAMA "KAD SU CVETALE TIKVE" SKINUTA S REPERTOARA
Umetničko veće JDP odlučilo je juče da predstavu drame "Kad su cvetale tikve" Dragoslava Mihailovića skine s repertoara. Ovo je sinoć izjavio predsednik umetničkog veća glumac Mihailo Janketić.

Dragoslav Mihailović

Tekst potpisa


Mihailovićev komad skinut je s repertoara posle analize poslednje predstave, na kojoj su "Tikve" prikazane s izvesnim korekcijama. (Tanjug)
Jedan pozorišni komad doživeo je ono što je morao da doživi, kad je već počeo da živi.
A, "Student" se ponovo oglasio tekstom, pod naslovom "Agencija PSSSST - puče tikva":
"Umetničko veće JDP je svojom samoupravnom odlukom osiromašilo kvantitativno svoj repertoar. Drama Dragoslava Mihailovića više se ne nalazi na repertoaru ove poznate kuće na Cvetnom trgu.
P.S. "Hoće li ponovo da bude ono što neće biti. Izgleda da će režija I glumci biti ono što su bili pre nego što su poželeli da budu. Izvesni pojedinci govore da u istoriji ništa neće biti što već nije bilo I što se makar tri puta nije pojavilo."

ZAŠTITNI PLAŠT ZA TITA

AKADEMIK Mihailović govorio je da su ga na izvestan način svojim stradanjima spasli Solženjicin, Babelj i Šalamov. U vreme kada je Tito održao govor kojim je praktično zabranio prikazivanje predstave, zatvaranje i teranje pisaca u socijalističke logore već je izazvalo poplavu odbojnosti prema socijalizmu. I to je za njega bio zaštitni plašt. Mihailović je bio uveren da bi Brozov postupak bio vrlo loše prihvaćen u svetu da nije rekao da ga neće hapsiti.

 

OSAM STOTINA LjUDI POLjUBILO VRATA

U BROZOVOM arhivu se nalazi i tekst Aleksandra Popovića objavljen u "Studentu" pod naslovom "Suprotstaviti se na vreme", u kome on, između ostalog, kaže:

- Nenadani povod da se duhovi uznemire, bila je predstava "Tikve". Pokušao sam, dakako da dobijem obaveštenja od javnih, kulturnih i političkih radnika zašto je skinuta sa repertoara? Ali, na to pitanje niko ne zna da da odgovor! To i jeste nevoravatno - to, da niko nije pokušao ovoj javnosti da objasni o čemu se radi. Zar je to zbilja nepotrebno? Oko čega je nastao spor? Konačno, predstava je skinuta sa repertoara na taj način što je osam stotina ljudi s kupljenim ulaznicama za istu predstavu došlo pred zatarabljeno pozorište! Nikakvo blagovremeno obaveštenje nije usledilo da predstave neće biti! Koji je to metod? Liči li ovaj akt na neprijateljsku delatnost?!

NIKEZIĆ SE DODVORAVA BROZU

- JOSIP Broz i ja nismo ginuli od uzajamnih simpatija, ali dometi su nam bili različiti. On je mogao da me ubije, a ja njega nisam. Napao me je zbog drame, koju nije ni čitao, ni gledao u JDP. Nastala je paklena dreka protiv takozvanog crnog talasa u književnosti i kulturi, protiv golootočana - pričao nam je Mihailović. - Želeći da se još više približi Brozu, Marko Nikezić, šef srpskog saveza komunista, koji je važio za liberalnog političara, u jednom govoru je rekao da moja drama predstavlja klasnu i nacionalnu izdaju. To je postalo formula kojom su mi više godina drali kožu, a u mom dosijeu našla se kao lažni razlog za policijsko praćenje.

 

IVO ANDRIĆ BRANI PISCA

MIHAILOVIĆ nije propuštao da istakne značaj pisca Ive Andrića kao svog zaštitnika od Titove nemilosti. Isticao je da je naš nobelovac bio njegov dobrotvor.

- Negde sredinom oktobra 1969, "Tikve" još nisu bile zabranjene, bio sam pozvan na "Borinu nedelju" u Vranje. Ali afera je uveliko ključala. Da su nešto takvo mogli da predvide, organizatori me sigurno ne bi pozvali. Među gostima je bio i Andrić. Nekoliko puta smo popili kafu, izgledalo mi je da me simpatiše. Mnogo godina kasnije saznao sam da me je branio pred provincijskim zvaničnicima. Jednom im je rekao: "Baš je dobro što ste pozvali mladog Mihailovića." Drugi put: "Vidite vi kako se on lepo, skromno ponaša." Moj prijatelj Stevan Raičković mi je rekao: "Ništa ti oni sada ne mogu zbog Andrića. Ako nešto i pokušaju, Andrić će se vratiti u Beograd, a onda ćemo i ti i ja sesti u voz i vratiti se kućama. I sve je činio kao da protiv mene naokolo ne besni kampanja koja izaziva strah. Tako je "Borina nedelja prošla bez skandala". Postoji, inače, legenda da je Andrić u jednom društvu rekao: "Ja sam za sebe našao pisca. To je jedan mlad čovek, koji objavljuje u Letopisu Matice srpske." Prijatelji su mi ispričali da sam ja bio taj mladi čovek.
 

Pratite nas i putem iOS i android aplikacije

Pratite vesti prema vašim interesovanjima

Novosti Google News

Komentari (2)

Nova dimenzija života u delu Beograda koji se budi iz sna