IZLOŽBA MOMINIH DELA U GALERIJI ANURS: Godišnjica smrti Mome Kapora
ROĐENI Sarajlija a docnije Beograđanin zaljubljen u ovaj grad, diplomirani slikar a pasionirani novinar i kultni pisac, Momo Kapor, umro je u Beogradu 3. marta 2010. godine. Novembra iste godine, njegova supruga Ljiljana osnovala je Zadužbinu "Momčilo Momo Kapor" i ustanovila godišnju nagradu iz oblasti književnosti i likovne umetnosti koja nosi njegovo ime, a koja se ove godine dodeljuje likovnom umetniku, tradicionalno 8. marta - na dan kada je Momo u Sarajevu ugledao ovaj svet.
priv.arhiva/ANURS
U susret ovim godišnjicama, početkom godine u Galeriji Akademije nauka i umjetnosti Republike Srpske, čiji je Momo bio član, otvorena je retrospektivna izložba čija je autorka Ljiljana Kapor.
Izložbu čine 44 slikarska dela, rani Kaporovi radovi i crteži, ali i eksponati kao što su pisaća mašina, dokumenti i čuvena slika Kapora sa majkom koja je poginula tokom bombardovanja Sarajeva i zaštitila ga svojim telom.
U pratećem katalogu izložbe, posebno mesto zauzima kako pomenuta fotografija, koja je Matiju Bećkovića inspirisala i da ispiše pesmu, tako i tekst ovog našeg akademika naslovljen "U slavu života", koji glasi:
- Kao što znate, ne kaže se renesansna, nego kaporovska ličnost. Tačnije, više se ne kaže, jer je pojam renesansna ličnost bio kod nas u upotrebi sve do pojave Mome Kapora krajem pedesetih godina prošlog veka. Sam Momo Kapor je podeljena ličnost i to na renesansnu i kaporovsku, mada se ne zna, ni koja je koja, ni gde prestaje jedna, a počinje druga.
Zna se ono što se oduvek znalo; ko zna jedno, zna sve. A Momo Kapor kao i svaka renesansna, odnosno kaporovska ličnost piše kao što slika, a govori kao što crta. Tako je slikarima pružio priliku da ga hvale kako odlično piše, a piscima da kavaljerski priznaju da sjajno crta. To su najčešće oni koji znaju da pišu, a ne znaju da čitaju ili znaju da slikaju, a ne znaju da crtaju.
Kao što najteže uočavamo ono što je najočiglednije, tako sam se i ja, tek skoro setio da je među mojim sadrugovima Momo Kapor najsličniji Mići Popoviću, koji je i slikao, i pisao, i crtao, i režirao na televiziji, pozorištu, filmu. A uz sve to putovao, bio šarmer i šoumen i kao sva otmenija gospoda pomalo dendi, plemenit čovek, požrtvovan i nesebičan prijatelj kao i Momo Kapor.
Momo Kapor je redak Srbin i po tome što nikada nije pisao pesme, a sve što je radio je jedna radosna i raskošna pesma u slavu života kojom je usrećio stotine hiljada kaporovskog čovečanstva. Nije pisao ni pesme, ni legende, a sam je postao jedan od najvećih pesnika i legendi Beograda. Utoliko je veće čudo što je za života imao jedva jednu slučajnu izložbu u Beogradu, mada pošteno govoreći idući kroz Beograd, u stvari, obilazimo Kaporovu galeriju, a i sam Beograd podseća na njegovu sliku - zapisao je Bećković.
Zbog nje je pevao i kliktao
Matija je, povodom te iste istorijske fotografije malog Mome sa majkom, za "Novosti" rekao:
- Moma je zbog svoje majke, koja ga je telom zaštitila sama poginuvši pri bombardovanju Sarajeva, i slavio život. Zbog nje je i pevao i kliktao, sve u slavu te koja je dala život da bi on živeo.
Preporučujemo
GLUMAC DAO OBEĆANjE: Aleksandar Kojić dobio nagradu za monodramu Radoša Bajića (FOTO)
09. 12. 2025. u 22:10
VELIKO UPOZORENjE VUČIĆA: Za godinu i po dana suočićemo se sa velikim ratom, niko više ne želi da sluša drugu stranu
PREDSEDNIK Srbije Aleksandar Vučić rekao je danas, na forumu "GLOBSEC BELTALKS: Beogradski ekonomski razgovori", da više nema racionalnosti u međunarodnoj politici i da se uskoro sprema veliki sukob.
09. 12. 2025. u 20:57
NOVO REŠENjE ZA UKRAJINU: Evropa pravi plan u slučaju da se SAD povuku iz konflikta
EVROPSKE diplomate pripremaju scenario podrške Ukrajini u slučaju povlačenja SAD iz konflikta, prenosi Blumberg, pozivajući se na izvore.
07. 12. 2025. u 13:19
Završio glumu, pa radio na mešalici, rat ga udaljio od ljubavi - životni put Jova Maksića
DETINjSTVO glumca Jova Maksića oblikovalo se u maloj seoskoj sredini podno Dinare, u selu Plavno kod Knina, gde je porodica živela zbog očevog svešteničkog službovanja. Rani period života opisuje kao vreme potpune slobode i radosti, kada je gotovo čitavo selo bilo prostor za igru i maštarije. U takvoj atmosferi formirala se njegova emotivna struktura — vezanost za zajednicu, toplina porodičnih odnosa i zahvalnost za jednostavne stvari.
07. 12. 2025. u 11:41
Komentari (0)