NESLUĆENI DOMETI ROMANESKNOG ŽANRA: Sto godina od smrti velikog francuskog pisca Marsela Prusta
Prošlog petka, 18. novembra, navršilo se sto godina otkako je, u pedeset prvoj godini, preminuo jedan od najvećih pisaca francuske i svetske književnosti Marsel Prust.
Marsel Prust, Foto Wikipedia
Prustovo životno delo, višetomni roman "U traganju za izgubljenim vremenom", predstavlja jedan od najuspelijih izraza novog, modernističkog senzibiliteta, koji je početkom prošlog veka, obeležio književno i umetničko stvaralaštvo uopšte. Istovremeno, ono je i svedočanstvo o originalnom umetniku, kojem je pošlo za rukom da ukaže na nove, dotad nenaslućene mogućnosti romanesknog žanra. Već su prvi čitaoci Prustovog romana, među kojima je bio i naš Slobodan Jovanović, nepogrešivo prepoznali inovativnost njegove proze. U prikazu objavljenom u "Srpskom književnom glasniku", u februaru 1922, samo nekoliko meseci pre Prustove smrti, u trenuku kad Prustov roman još uvek nije bio ni objavljen ni napisan u celini (prva sveska "Traganje" štampana je 1913, a poslednja, nedovršena, 1927, pet godina posle Prustove smrti), Jovanović je, hvaleći Prustov stil i suptilnost njegovih psiholoških analiza, nazvao Prusta "jednim od prvih pripovedača novog vremena".
Jovanović je skrenuo pažnju na još jednu važnu osobinu Prustove umetnosti: iako nesumnjiv inovator, Prust nijednog trenutka nije napustio niti doveo u pitanje slavnu francusku književnu tradiciju. Naprotiv, neke od najuspelijih stranica "Traganja" mogu se razumeti kao omaž velikim francuskim piscima kojima se i on sam divio, Sen Simonu, Balzaku, Floberu. U priči o bolešljivom dečaku koji je zamalo protraćio život u efemernim društvenim zadovoljstvima, Prust, poput Balzaka, piše o snobizmu i društvenoj ambiciji, dovodeći u pitanje društvene motive pojedinca, instrumente socijalnog uspeha i autentičnost njegovog odnosa prema drugima.
Iako je još 1920. godine, za drugi tom svog romana, "U seni devojaka u cvetu", dobio Gonkurovu nagradu, pravi život "Traganja" u francuskoj kritici počeo je posle Drugog svetskog rata, kada je ono postalo - i ostalo - trajna inspiracija za različita tumačenja. Jugoslovenski čitaoci su prvi prevod "Traganja" dobili početkom pedesetih godina prošlog veka, od grupe hrvatskih autora, među kojima je bio i Tin Ujević; srpski prevod "Traganja", čiji je autor Živojin Živojnović, pojavio se 1983. godine. O Prustu su pisali i pisci - Žid, Beket, Nabokov, i književni kritičari, i istoričari, i biografi, a "prustologiju" su u novije vreme obogatila i interdisciplinarna istraživanja, na primer, proučavanje nehotičnog sećanja u okviru kognitivne psihologije, ili "queer Prusta" u studijama kulture. Danas, kad živa recepcija Prustovog dela traje već više od sto godina, postavlja se pitanje šta ono znači u našem vremenu i šta govori savremenom čitaocu. Prust je naš savremenik prvenstveno po pitanjima koja u svom delu postavlja: kakav je odnos umetnosti i života, kakva je uloga umetnosti u ljudskom životu, šta je to autentično proživljen život.
Preporučujemo
AMERIKANCI PIŠU: Srbija prva nabavila hipersonične balističke rakete u Evropi, revolucija u povećanju vatrene moći (FOTO)
FOTOGRAFIJE koje prikazuju lovački avion MiG-29 Ratnog vazduhoplovstva Srbije sa dve balističke rakete CM-400AKG kineske proizvodnje ukazuju na to da je Srbija postala drugi strani korisnik ovog tipa raketa, što značajno menja ranije veoma ograničene udarne mogućnosti ovih aviona, piše američki specijalizovani magazin "Militari voč" u tekstu pod nazivom "Prve hipersonične balističke rakete u Evropi: Srpski lovci MiG-29 integrisali kinesko naoružanje za revolucionarno povećanje vatrene moći".
11. 03. 2026. u 16:26
HAOS U CRNOGORSKOM PARLAMENTU: Prekinuta sednica, poslanici DPS-a opkolili sto predsedavajućeg
SEDNICA Skupštine Crne Gore prekinuta je danas nakon što je predsedavajući u tom momentu potpredsednik parlamneta Boris Pejović (PES) oduzeo reč poslanici opozicione Demokratske partije socijalista Aleksandri Vuković Kuč.
11. 03. 2026. u 17:06
"U HRVATSKOJ IRANSKA TERORISTIČKA JAZBINA" Milanović ljut na Izraelca: "Braco, ovo je Zagreb - ne Tel Aviv!"
PREDSEDNIK Hrvatske Zoran Milanović komentarisao je navode izraelskog ambasadora Gerija Korena da se usred Zagreba nalazi teroristička jazbina u iranskoj ambasadi.
11. 03. 2026. u 13:59
Komentari (0)