"PETLJOM" OTPLATIO DUG: Nagrada "Miloš Crnjanski" uručena Dejanu Aleksiću u Narodnoj biblioteci Srbije

Д. Богутовић

09. 04. 2022. u 10:23

NA SVEČANOSTI u Atrijumu Narodne biblioteke Srbije juče je uručena prestižna nagrada "Miloš Crnjanski" Dejanu Aleksiću za roman "Petlja", u izdanju "Lagune".

ПЕТЉОМ ОТПЛАТИО ДУГ: Награда Милош Црњански уручена Дејану Алексићу у Народној библиотеци Србије

Ceremonija uručenja u Narodnoj biblioteci Srbije, Foto Z. Jovanović

Prisutne su pozdravili dr Milo Lompar, predsednik Zadužbine Miloša Crnjanskog, i Vladimir Pištalo, upravnik NBS, koji su istakli zadovoljstvo što su ove dve institucije potpisale dogovor o ovom priznanju.

- Kada se pisac osvedočen u poeziji, i to pre svega u oblasti književnosti za decu, pojavi kao romanopisac, čitaočeva radoznalost biva dodatno probuđena upitanošću na koji se način lirski senzibilitet preobrazio u epskom narativu. Prvi roman Dejana Aleksića odlikuje neupitna veština pripovedanja, dobra kompozicija narativnih segmenata i stilska umešnost u kojoj se lirska jezička profinjenost kao u petlji ukršta sa gorkom i napetom pričom o sudbini glavne junakinje. Ono što dodatno izdvaja Aleksićev roman jeste da je pisan iz ženske perspektive, pomeranjem fokusa na sagledavanje sveta i samopreispitivanje iz pozicije junakinje koju nepristajanje na stereotipe, socijalna neprilagođenost i svojevrsna autodestruktivnost dovodi do granične pozicije izopštenika, ali i samospoznaje - rekla je dr Slađana Jaćimović, član žirija u kome su bili i Milo Lompar (predsednik) i dr Bojana Stojanović Pantović.

U besedi naslovljenoj "Šta dugujem Crnjanskom?", Dejan Aleksić je rekao:

- Lični dug prema Crnjanskom mogao bih razložiti u tri osnovne kreditne partije: slutnja kao saznajni put; melanholija kao najviši stadijum stvaralačke svesti; pojam o nemiru koji sublimira u svoju negaciju - autentičan mir. U mom ranom čitalačkom iskustvu, dakle u doba kada nas lektira pleni i određuje osetljivost prema književnim uticajima, dva su glasa bila posebno vibrantna. Glas Crnjanskog i Miljkovićev. S tom razlikom što je Crnjanski zvučao tako da ne zaglušuje prve pokušaje mog sopstvenog stvaralačkog obraćanja, bivajući fina lirska podrška, dok sam kod eruptivnog Miljkovića rano osetio snažno gravitaciono polje čije se sile privlačenja mnogi, nažalost, nikada ne oslobode.

Dejan Aleksić, Foto Z. Jovanović

Slavodobitnik je otkrio da ga je Crnjanski, više nego drugi, naučio da je jezik nagoveštajna kategorija, i dodao:

- Roman "Petlja" napisao sam kao odgovor na muke s metafizičkim žuljevima koje dugo nosim i trpim. U njemu su vidljivi svi elementi mojih pozajmica: slutnja, melanholija i nemir. Uzgred, roman je objavljen ravno sto godina posle prvenca Miloša Crnjanskog "Dnevnik o Čarnojeviću". Tako se namestilo, a sa dugovima nikad niste načisto. Hipoteka je ogromna, a ako sam ovim nešto otplatio - otplatio sam.

Nagradu je uručila Gordana Knežević Orlić, direktor izdavačke kuće "Klet", koja je donator priznanja.

Foto Z. Jovanović

"Čarnojević" važniji od lične karte

ROMAN "Dnevnik o Čarnojeviću" imao sam pri sebi češće nego ličnu kartu - otkrio je Aleksić. - Za mene je ova knjiga u to vreme bila uverljivije sredstvo za identifikaciju od bilo kojeg administrativnog dokumenta. Melanholija je postala dominantni deo mog duhovnog autoportreta, stanje koje generiše nagon ka stvaranju, slutnja da je smisao odsutan ali ne i plod opsene ili naivnosti.

Pratite nas i putem iOS i android aplikacije

Pratite vesti prema vašim interesovanjima

Novosti Google News
TA KUĆA JE STVARNO UKLETA Majci i ocu prerezao grkljan, pa sebi isekao vene: Novi detalji porodične tragedije u Čačku

"TA KUĆA JE STVARNO UKLETA" Majci i ocu prerezao grkljan, pa sebi isekao vene: Novi detalji porodične tragedije u Čačku

PRVI rezultati istrage tragedije koja je otkrivena u subotu ujutru u porodičnoj kući u blizini „Slobodine“ raskrsnice u Čačku, govore da je Vladimir Čarapić (47) nožem preklao vrat svojoj majci Mili (72), a potom i svom ocu Neđu (79). Zatim je sebi istim sečivom naneo više uboda po grudima i stomaku, a na kraju je prerezao vene leve ruke i tako na smrt iskrvario.

07. 12. 2025. u 13:36

Završio glumu, pa radio na mešalici, rat ga udaljio od ljubavi - životni put Jova Maksića

Završio glumu, pa radio na mešalici, rat ga udaljio od ljubavi - životni put Jova Maksića

DETINjSTVO glumca Jova Maksića oblikovalo se u maloj seoskoj sredini podno Dinare, u selu Plavno kod Knina, gde je porodica živela zbog očevog svešteničkog službovanja. Rani period života opisuje kao vreme potpune slobode i radosti, kada je gotovo čitavo selo bilo prostor za igru i maštarije. U takvoj atmosferi formirala se njegova emotivna struktura — vezanost za zajednicu, toplina porodičnih odnosa i zahvalnost za jednostavne stvari.

07. 12. 2025. u 11:41

Komentari (0)

DR NOVOSTI: Zašto je transplantacija obrva toliko popularna među ženskom populacijom?