KROZ KLJUČAONICU PROŠLOSTI VIDEO SAM VELIKU LEPOTU: Milutin Petrović o filmu "Nečista krv - greh predaka"

Ana Popadić

25. 05. 2021. u 16:00

DUGOOČEKIVANI film Milutina Petrovića "Nečista krv - greh predaka" dobio je datum premijere - 26. avgusta ući će u domaće bioskope.

КРОЗ КЉУЧАОНИЦУ ПРОШЛОСТИ ВИДЕО САМ ВЕЛИКУ ЛЕПОТУ: Милутин Петровић о филму Нечиста крв - грех предака

Foto Promo

Film je snimljen na osnovu scenarija Voje Nanovića iz sedamdesetih godina, a baziran na prozi Bore Stankovića. Decenijama je ovaj tekst bio izgubljen da bi ga pre nekoliko godina Milutin pronašao u jednom prašnjavom arhivu, a potom se posvetio realizaciji ovog scenarija, čiju je adaptaciju uradila Milena Marković.

- Slojevi su sledeći - Borina, za njegovo vreme, moderna književnost, Vojino shvatanje dobrog filma i dramaturgije, Milenini začini brutalne istine, moja ljubav prema vesternima i jeziku pokretnih slika i onda ogroman rad svih umetničkih i produkcionih sektora. Zadovoljan sam koliko mene ima u filmu, ali više kakav smo uzbudljiv "istern" napravili. Najponosniji sam kada gledam film i osetim kako je negde gore Nanović prilično zadovoljan. U mom svetu Voja ima mesto tamo gde su geniji filma. Voleo bih da sam ga upoznao i sa njim pričao o zajedničkom divljenju delima Forda ili Kurosave. Ali mislim da smo se dosta narazgovarali kroz njegov scenario kome sam posvetio četiri godine života - objašnjava, za "Novosti", Milutin Petrović.

Foto Promo

Poznat kao čovek urbanog senzibiliteta i estetike, Petrović je često ponavljao da je Bora Stanković pisao o nečem mnogo višem od kafanskog derta i "žala za mladost".

- Kao i većinu dobrih stvari iz naše kulture i Boru nam "krade" ista ona vrsta ljudi koji su Boru proganjali za života. Na sreću, u knjigama stručnih ljudi odnosno napisima Skerlića, Vinavera, Isidore Sekulić, Veljka Petrovića, Dučića i mnogih drugih sve je lepo objašnjeno o Stankovićevoj prozi. Njega su voleli Andrić i Crnjanski, takva gospoda. Pa ipak, uvek se njegova dela pakuju u neke "narodnjačke" igrokaze sa pevanjem i ispijanjem rakije. Hoće da ga baštine pijandure i primitivci zato što su negde načuli da su tema njegovih knjiga. To je dosta perverzno "čitanje" jednog velikog pisca. Mislim da je Vojino čitanje "prvo čitanje" velikog Bore koji je bio ispred svog vremena i iznad svojih savremenika.

Bjela kao Hadži Trifun

ZA potrebe filma i buduće TV serije, u Ripnju je izgrađena scenografija inspirisana Vranjem iz 19. veka, gde je ekipa snimala od polovine avgusta do početka decembra. U glavnim ulogama su Dragan Bjelogrlić (Hadži Trifun), Anđela Jovanović (Tašana), Katarina Radivojević (Cona), Feđa Štukan (Kolj), Nela Mihailović (Kata)...

Direktor fotografije je Erol Zubčević, scenograf Milenko Jeremić, kostimografkinja Marina Medenica. Producent je Snežana van Hauvelingen ispred This and That produkcije, a "Nečistu krv" je podržalo Ministarstvo za kulturu, Filmski centar i "Kreativna Evropa".

Foto Promo

Petrović je uveren će "Nečista krv - greh predaka" doneti nove mlade i pametne čitaoce Borinih dela.

- Film će pokazati da su rečenice Stankovića i dalje žive i da je vreme opisano u njegovoj fikciji vredno da se u njega zaviri. Ono što sam ja video kroz tu ključaonicu prošlosti je velika lepota i za ceo svet shvatljiva istina o ljudima. I još nešto, naši preci nisu bile groteskne nakaze čije prostodušnost, naivnost i krezubost treba da utole potrebu za egzotikom pervertiranih imperijalista, a tako se od nas traži u "belom svetu". Naše čukunbabe su bile najlepše žene, a pradede su pile najbolje vino i pušile nabolji duvan, obučene u svilu izvezenu zlatom. Muke naših majki i očeva su bile sofisticirane i duboke tako da zaslužuju da se tumače onako kako su to radili Šekspir ili Dostojevski, a ne da se ekranizuju tabloidne limunade u kojima jedna grupa glumaca glumi da su prosto dobri i bogougodni, a druga da su zlikovci.

KATA Nela Mihailović, Foto Promo

Teška vremena traže teške odluke, a upravo takve, kao predvodnik, mora da donosi glavni junak Hadži Trifun.

- On je najbogatiji i najuticajniji gazda u svom gradu. Na njegovim plećima su sve muke tadašnjeg Balkana. Ali, Trifun je svetski čovek, putnik, veliki trgovac i moćnik. Nosi se sa problemima kako zna i ume. Nekada spletkama, nekada hrabrošću, drskošću, strpljenjem, žrtvovanjem... Put do pakla je popločan dobrim namerama, a takvi putevi su u našem komšiluku u stvari krivudave stranputice koje vode po ivicama balkanskih klisura i bespućima borbe za prevlast. Ako nećemo mi njih, oni će nas, oni su nas, pa ćemo mi njih, ako će oni sa onima, mi ćemo protiv ovih i tako u krug.

Foto Promo

Petrović dodaje da "svako ko živi ove naše živote zna koliko je komplikovano i praktično nemoguće donositi samo ispravne odluke".

- Samo oni koji veruju da postoje dve, tri pesme nekih romantičarskih zanesenjaka u kojima je izguslana sva istina ili oni koji misle da ljudska sudbina ne zaslužuje debele knjige stotina filozofa nego da sve piše u jednoj "svetoj" knjizi, samo takvi misle da znaju ko smo, kuda idemo i zašto nam se dešavaju baš ovakvi životi. A mnogo je ljudi sa takvim ispranim mozgovima. Na suprotnoj strani stoji Bora. On je hrabar, avangardan, on ulazi u mrak i tamo pali sveću. Onda melanholično opisuje ono što je video u polumraku, mucajući u strahu od istine.

Foto Promo

A kakav "greh predaka" nose njegovi junaci?

- Pa, evo, to su životi nas, naših majki i očeva. Vekovi globalne i lične istorije koja je niz neprepričljivih spletki čije zapetljane kučine niko i nikada neće razmrsiti. Na kraju svi smo u onom tunelu iz trejlera... Napolju u svetu je oluja, a mi ćemo svi poludeti od paranoje sklješteni između propuštenih prilika i nade da dobri Bog može da razume i oprosti sve sumanutosti koje smo počinili ubeđeni da smo pametni i dobri. To je Bora, to je njegov žal - zašto smo protraćili svoje dragocene živote, i koje zlo nas na to navodi?

REDITELj Milutin Petrović, Foto Promo

Reditelj smatra da je šokantno koliko u ovoj "bajci iz polovine 19. veka" ima asocijacija na današnje vreme.

- U ovom filmu naš glavni junak bori se za održanje sopstvenog nacionalnog identiteta na teritoriji kojom vlada silna tuđinska imperija. Svako tu pokušava da preživi, snađe se, nađe svoj interes. Hadži Trifun pokušava da se emancipuje i prilagodi novom vremenu koje neumitno dolazi, a da se čvrsto drži tradicionalnih vrednosti koje je primio u nasleđe. U želji da zaštiti i održi ono što ima on zapravo uništava budućnost svojih najbližih.

Snažan i nesalomiv u svojim potezima i odlukama, jer tako se mora u ovom surovom svetu, on poništava svoja osećanja, a često i samu ljudskost, pa postaje despot za kojim ostaju krvavi tragovi. Može li nešto biti savremenije - zaključuje Petrović.

Pratite nas i putem iOS i android aplikacije

Pratite vesti prema vašim interesovanjima

Novosti Google News

Komentari (1)

KADA JE RAK PLUĆA IZLEČIV? Doktorka Đurđević dala odgoor na pitanje o strašnoj bolesti (VIDEO)