KOLIKO VREDE NEPLAĆENI POSLOVI: Ženama ni "hvala" za rad u kući vredan 546 evra
ŽENA u Srbiji, od 12 meseci u godini, gotovo čitav jedan mesec provede u kuvanju, pranju, peglanju, čišćenju i brizi o drugim članovima porodice.
Foto: Depositphotos
Na neplaćeni rad u Srbiji "ide" čak 21,5 odsto nacionalnog bruto društvenog proizvoda, dok je u razvijenim zemljama on između sedam i devet procenata. U tim zemljama su pripadnice lepšeg pola pošteđene pegle i usisivača i umesto njih poslove obavljaju kućne pomoćnice ili specijalizovani servisi.
Da im ni partneri baš ne priskaču mnogo u pomoć, govori i podatak da dame u Srbiji duplo više vremena troše na brigu o domaćinstvu i njegovim članovima nego muškarci. Dok oni izdvoje jedva dva sata, njihove lepše polovine utroše - četiri. Briga o deci i o starijim bolesnim ili zavisnim članovima porodice je, takođe, parametar koji je između dve nacionalne studije o utrošku vremena drastično porastao i to za gotovo 1,5 sati na štetu naših dama.
RODNA analiza ekonomske vrednosti neplaćenih poslova u oblasti staranja, sprovedena u okviru projekta "Rodno odgovorno upravljanje - preraspodela neplaćenog rada", koji su nedavno zajednički realizovali Koordinaciono telo za rodnu ravnopravnost Vlade Srbije i Kancelarija Ujedinjenih nacija Women, imala je za cilj da izračuna nevidljivi doprinos neplaćenih poslova u bruto domaćem proizvodu i rastu Srbije. Detaljno su pregledani rodni obrasci raspodele vremena za plaćeni i neplaćeni rad i aktivnosti koje se ne odnose na rad i dodeljena je monetarna vrednost različitim aktivnostima rada u društvu i domaćinstvima.
- Ta monetarna vrednost utvrđena je korišćenjem prosečne zarade koja bi se isplatila ukoliko bi domaćinstvo unajmilo specijalizovanog radnika, na primer, kuvara, medicinsku sestru, učitelja - kažu u Koordinacionom telu za rodnu ravnopravnost.
UGROŽENIJE I U VREME PANDEMIJE
PRIPADNICE lepšeg pola čine većinu zaposlenih u sistemu zdravstvene i socijalne zaštite (čak 70 odsto zdravstvenih radnika na svetskom nivou), zaposlene su i u trgovinskim lancima i drugim uslužnim delatnostima i samim tim su u većem riziku da se razbole. S druge strane, one su i pod većom pretnjom od partnerskog i nasilja u porodici, i to je rast koji se na globalnom nivou beleži za oko 30 odsto.
PREMA njihovom objašnjenju, vreme koje žene i muškarci provedu radeći neplaćene poslove staranja u domaćinstvu poznato je zahvaljujući istraživanju koje je Republički zavod za statistiku sproveo 2010. i 2015. godine. Ovim poslovima dodeljena je monetarna vrednost množenjem datog vremena i prosečne neto zarade prema delatnosti, vodeći pritom računa o tipu posla koji je urađen. Na taj način se došlo do iznosa od 546 evra, koji je neto vrednost koju bi žena koja je radila neplaćene poslove mogla da stavi u džep da je bila na tržištu i da je za njih plaćena.
- Utvrđena suma odnosi se na period od mesec dana i ne obuhvata platu koju žene zarađuju svojim radnim angažovanjem na poslu - kažu naši sagovornici. - Otkrivanjem količine neplaćenog rada omogućavamo sagledavanje obima i suštine prisutnih nejednakosti između muškaraca i žena u raspodeli vremena, aktivnosti, ekonomskih resursa i društvene odgovornosti. Stoga je cilj ove analize da se neplaćeni rad prepozna i vrednuje kroz obezbeđivanje adekvatnih javnih usluga, infrastrukture i politike socijalne zaštite, te kroz promovisanje zajedničke odgovornosti u domaćinstvu i porodici.
Novosti
Kako navode u Koordinacionom telu, na ovaj način bi trebalo da se uspostavi ravnopravnija raspodela odgovornosti za neplaćeni rad i za brigu o članovima porodice između žena i muškaraca. Njegovom adekvatnijom preraspodelom dame bi dobile više slobodnog vremena za aktivnosti koje bi poboljšale kvalitet njihovog života - od stručnog usavršavanja, adekvatnog zapošljavanja, do slobodnog vremena za hobije, sport, kulturne ili druge društvene aktivnosti.
OSVEŠĆIVANjE društva o obimu neplaćenog rada dovodi do postepenog prevazilaženja nejednakosti koja postoji kada je u pitanju neplaćeni rad, koji se do sada nije ni sagledavao na odgovarajući način jer nisu postojali egzaktni podaci koji ga vrednuju, a koje nam ova analiza daje.
Žene su se nalazile u nepovoljnijem položaju u odnosu na muškarce i pre nastupanja pandemijske krize, a ona je dodatno negativno uticala na postojeći jaz u rodnoj ravnopravnosti. Razlozi za to su brojni, pre svega njima je teže da organizuju rad od kuće, jer ih tamo čekaju brojne obaveze oko održavanja domaćinstva, brige i pomoći deci koja ne idu u školu, starijim članovima domaćinstva...
- Žene uglavnom rade i slabije plaćene poslove, u "sivoj zoni", pa češće ostaju bez posla u situaciji krize i bez izvora prihoda - kažu istraživači.
RAVNOPRAVNI SAMO U KUPOVINI
POSAO u kome su muškarci i žene dostigli ravnopravnost je zasad samo kupovina, u kojoj dnevno provedu po 20 minuta. A jedina aktivnost kojom se muškarci bave više od žena jeste popravka i renoviranje kuće, baštovanstvo i briga o kućnim ljubimcima - 45 minuta dnevno. Žene se ovim poslovima bave svega 14 minuta na dnevnom nivou.
Da li zbog vaspitanja ili sredine, većina pripadnica lepšeg pola u Srbiji prihvata poslove u domaćinstvu i ne razmišlja o tome da bi to angažovanje neko trebalo da plati. Za sociologa Dragana Krstića, takav stav žena je zasnovan na tradiciji srpskog društva u kome je majka ona koja brine o kući i deci, a otac donosi novac.
- I sada, u 21. veku, u mnogim našim sredinama postoji podela na muške i ženske poslove - kaže Krstić. - Tako je u nekim porodicama sramota da tata kuva ručak ili spremi večeru, a o peglanju i pranju veša i da ne govorimo. Muževnost se kod njih meri odbijanjem ženskih poslova.
On navodi da postoje sociološka istraživanja koja su se bavila time da li oba pola podjednako primećuju, recimo, nered u kući. Ustanovljeno je da i jednima i drugima on podjednako smeta, samo su muškarci manje društveno uslovljeni da ga počiste:
- Takođe, ako je žena na poslu, a mi recimo upadnemo u stan njenog partnera i zateknemo nered, većina neće njega okriviti za takvo stanje, već ženu, bez obzira na to što ona realno nije bila u mogućnosti da ga počisti.
Preporučujemo
NAKON POTPUNOG MRAKA I KOLAPSA: Kuba započela obnovu energetskog sistema
22. 03. 2026. u 16:54
ENERGENTSKA KRIZA U SLOVENIJI: Vlada ove države preuzima kontrolu nad snabdevanjem
22. 03. 2026. u 15:19
"SVE JE STALO" Sukob sa Iranom paralisao američko tržište nafte i gasa
22. 03. 2026. u 14:46
VAŠINGTON POST TVRDI: Ruska služba spremala scenario sa atentatom na Orbana
RUSKA Spoljna obaveštajna služba (SVR) navodno je razmatrala planove za uticaj na izbore u Mađarskoj, uključujući i insceniranje atentata na premijera Viktora Orbana, u cilju jačanja podrške Orbanu, pokazuje interni dokument do kojeg su došle evropske službe bezbednosti, piše danas Vašington post (WP).
21. 03. 2026. u 13:35
KULT PREDAKA U PLAMENU MRŽNjE: 45 godina od paljenja konaka Pećke patrijaršije – Zločin koji je najavio Martovski pogrom
OVE sedmice pre tačno 45 godina, srpski narod i Srpska pravoslavna crkva zanemeli su pred prizorom koji je nagovestio decenije stradanja na Kosovu i Metohiji.
17. 03. 2026. u 19:10
Šta je zapravo reaktor Dimona, najstrože čuvani izraelski objekat - gde svega ima, a Izraelci sve strogo kriju? (FOTO)
U balističkom raketnom napadu na Dimonu, grad na jugu Izraela, povređeno je 47 ljudi, koji su zaposleni u bolnici. Većina povreda je uzrokovana šrapnelima, prema izraelskoj službi za hitne slučajeve Magen David Adom. Dimona se nalazi oko 13 kilometara od nuklearnog istraživačkog centra Negev.
21. 03. 2026. u 21:44 >> 22:08
Komentari (16)