POSAO ZLATA VREDAN: Cena ovog proizvoda ide i do 5.000 evra - Srbija idealno podneblje za njega
DUBOKO ispod šumskog tla, na mestima gde se ukrštaju vlaga, stara stabla i specifičan sastav zemljišta, krije se jedan od najvrednijih prirodnih resursa Srbije, tartuf.
Foto: D. Milovanović
Ova jedinstvena gljiva, cenjena u gastronomiji širom sveta, postala je predmet potrage iskusnih tartufara, ali i sve većeg interesovanja domaćih i stranih tržišta.
Šumsko blago koje ne može da se uzgaja veštački
Iako postoji više stotina vrsta, samo desetak tartufa je jestivo, a oni najkvalitetniji – beli i crni – formiraju se u strogo određenim uslovima. Rastu pod zemljom, najčešće uz korenje hrasta, topole i leske, i zato ih je gotovo nemoguće veštački uzgajati. Njihov intenzivan miris prirodno privlači svinje, dok su psi obučeni specijalno za potragu na terenu.
Upravo ta retkost i specifična aroma, koja brzo ispari nakon vađenja, čine tartuf jednim od najskupljih gastronomskih delikatesa.
Foto. Printskrin Youtube
Srbija – neotkriveni raj za tartufe
Iako se evropske zemlje poput Italije i Hrvatske decenijama brendiraju kao prepoznatljive regije tartufa, Srbija tiho gradi reputaciju skrivenog lidera. Šume oko reka Jasenice, Karaša, Bosuta, Lugova, područje Deliblatske peščare, Obedske bare, ali i planine poput Rudnika, Kosmaja, Fruške gore i Oplenca, obiluju idealnim staništima.
Tartufari tvrde da su domaći tartufi posebnog kvaliteta – intenzivnog mirisa i ukusa koji se često upoređuje sa najcenjenijim evropskim primercima. Sezona zimskog belog tartufa upravo je u punom jeku, a berači svakodnevno obilaze teren u potrazi za primercima koji na tržištu mogu dostići i do 5.000 evra po kilogramu.
Domaći sakupljači godinama razvijaju prodajne kanale, pa značajan deo roda završava u Istri i na čuvenim italijanskim pijacama tartufa. Pored svežih gljiva, sve više proizvođača bavi se preradom – od pašteta i ulja do smrznutih tartufa, što otvara dodatne izvore prihoda.
Država takođe uviđa potencijal: tartufi spadaju među proizvode sa najvećom ekonomskom vrednošću po kvadratnom metru, što ih svrstava u jednu od najperspektivnijih nišnih grana poljoprivrede.
Kina kao novo tržište – šansa ili izazov?
Sporazum o slobodnoj trgovini sa Kinom, koji je stupio na snagu 2024. godine, otvorio je vrata srpskim tartufima ka ogromnom azijskom tržištu. Ipak, stručnjaci upozoravaju da Kina već prednjači u proizvodnji gljiva, pa bi fokus trebalo da ostane na evropskim i američkim kupcima koji traže kvalitet, autentičnost i provereno poreklo.
Foto: D. Milovanović
Šta je potrebno za svetski uspeh?
Put do premium brenda zahteva profesionalizaciju. Stručnjaci ističu nekoliko ključnih koraka:
– sertifikacija kvaliteta i jasno označavanje porekla,
– stroga kontrola higijene i otkupnih lanaca,
– ulaganje u marketing i brendiranje „srpskog tartufa“,
– razvoj plantaža sa mikoriziranim sadnicama, koje omogućavaju stabilniji i održiviji prinos.
Plantažni uzgoj već daje rezultate u svetu, a stručnjaci veruju da bi Srbija, uz pravilna ulaganja, u narednih deset godina mogla postati jedan od prepoznatljivih izvoznika tartufa.
Cene tartufa variraju – crni tartuf slabijeg kvaliteta prodaje se za 50 do 100 evra po kilogramu, dok se beli, najređi i najcenjeniji, kreće od 800 do 2.000 evra. Vrhunski primerci, retki i savršeno formirani, dostižu i do 5.000 evra po kilogramu, što ovu gljivu čini jednim od najprofitabilnijih prirodnih resursa regiona.
Srbija se tako postepeno pozicionira kao neotkrivena sila u svetu tartufa. Ako iskoristi trenutni momentum – uz pametne strateške odluke, standardizaciju i snažan marketing – „srpski tartuf“ mogao bi uskoro postati brend koji će se ceniti širom sveta, baš kao što se danas vrednuju njegovi istarski ili italijanski rođaci.
(bizportal)
BONUS VIDEO: ULOŽITE PAMETNO NOVAC IZ SLAMARICE : Investirajte u samo jedan kvadrat
Preporučujemo
BIZNIS SA TERASE OSVOJIO SRBE: Donosi veliku zaradu, a ulaganja gotovo da nema
23. 11. 2025. u 14:29
NAPUSTILA GRAD I NA BABOVINI ODGAJA DECU: Mlada Beograđanka Aleksandra odlučila da se pre 14 godina vrati u planinsko selo Vlase kod Vranja
MOJ tata se ljutio na mene, govorio je, ja sam odatle otišao, a ti se vraćaš, ali ja sam odlučila i na kraju je život tako sve uredio da na mestu u planinskom selu Vlase, gde je njegova majka Ljubica odgajala trojicu sinova i jednu kćer, to sada radim i ja - započinje svoju po mnogo čemu neobičnu priču tridesetšetogodišnja učiteljica Aleksandra Ljubić, književnica, slikarka, supruga, odbornica u skupštini grada i, kako kaže, najvažnije mama Darka (14), Đorđa (10), Veljka (8) i Marijane (7).
10. 01. 2026. u 15:08
FRANCUSKA PRETI IZLASKOM IZ NATO-a: Glasanje u parlamentu, bes prema Trampu zbog Venecuele, Izraela i Grenlanda
FRANCUSKA je zapalila političku fitilj-bombu u samim temeljima NATO-a, u trenutku kada se globalne tenzije ubrzano prelivaju sa periferije na samu strukturu zapadnog bezbednosnog sistema.
10. 01. 2026. u 06:30
"PRIPADA NAMA - NE DANSKOJ, NI SAD" S Grenlanda poslata jasna poruka: "Niko nema pravo da odlučuje umesto nas"
LIDERI pet najvećih političkih partija Grenlanda objavili su zajedničko pismo u kojem naglašavaju da Grenland nije deo ni SAD ni Danske, već da pripada Grenlanđanima, i da zahtevaju od Sjedinjenih Američkih Država da nemaju nikakvu kontrolu nad tim ostrvom.
10. 01. 2026. u 11:52
Komentari (0)